Travanjska revolucija je naziv za spontane događaje iz travnja 1941. godine u Hrvatskoj.
Odnosni događaji su se zbili nakon napada Osovinskih sila na Kraljevinu Jugoslaviju (6. travnja), a kao završetak se smatra uspostava NDH. Kriterij po kojem se može računati završetak te revolucije može biti proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja, po širem kriteriju 12. travnja - kad je Slavko Kvaternik uspostavio privremenu vladu (Hrvatsko državno vodstvo), 13. travnja, kad je Ante Pavelić ušao u Sušak, 15. travnja, kad je poglavnik Ante Pavelić dospio u Zagreb, odnosno 17. travnja, kad je kapitulirala vojska Kraljevine Jugoslavije.
Unatoč tome, ova revolucija nema veze s ustaškim pokretom, nego s pobunom potlačenog hrvatskog naroda protiv velikosrpske fašističke[1] vlasti ("fašizam balkanskog tipa").
Revoluciju su obilježile pobune hrvatskih postrojbi unutar Jugoslavenske vojske diljem Hrvatske, otkazivanje poslušnosti vlastima Kraljevine Jugoslavije, zarobljavanje žandara i policije, uspostavljanje hrvatske vlasti i proglašavanje neovisne Hrvatske, znajući ili ne za iste takve događaje drugdje po Hrvatskoj.
Nakon što je Slavko Kvaternik proglasio NDH 10. travnja, diljem krajeva gdje žive Hrvati, Hrvati su digli ustanke. Pobune su izbile u Crikvenici, Kerestincu, Doboju, Šibeniku, Bilom Brigu kod Vagnja, Sisku, Splitu, Livnu i Rijeci. [2]
17. travnja, na dan kad se predala vojska Kraljevine Jugoslavije, hrvatski mornari u Boki Kotorskoj su se pobunili.[2]
Tih su travanjskih dana Hrvati bili izloženi teroru vojnih, policijskih i žandarmerijskih snaga Kraljevine Jugoslavije, vojnih dezertera te naoružanih civila. Svi su napadali i ubijali Hrvate kao "nepouzdane" i "jer se nisu dovoljno borili za Jugoslaviju". Od značajnijih napada to su:[3] (popis nepotpun)
- 9. travnja: četnici ubili u Peterancu kod Koprivnice 5 osoba
- 11. travnja: četnici granatirala katedralu u Đakovu (2 mrtva civila i 2 mrtva vojnika). Istoga dana iz Starih Mikanovaca kod Vinkovaca četnici pokupili 20 Hrvata za taoce te ih strijeljali kod Orašja. U Srijemskoj Mitrovici četnici ubili 4 osobe.
- 12. travnja: zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije napalo Vinjane Donje kod Imotskog (4 mrtvih)
- 13. travnja: zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije napalo Ljubuški (3 mrtvih)
- travnja: četnici napali Požegu sa zemlje i iz zraka (8 mrtvih)
- u danima nakon proglašenja NDH: u Derventi i okolici četnici ubili najmanje 25 Hrvata (uglavnom civili)
Izvori
- Rudolf Horvat: Hrvatska na mučilištu
Vanjske poveznice
- Časopis za suvremenu povijest sv.39 br.3, siječanj 2008. Zdravko Dizdar: Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941.
- Politički zatvorenik br. 193/2008. Zvonimir Žagi: Bjelovarski ustanak 1941. - sjećanja i dokumenti
- Politički zatvorenik br. 193/2008. T.J.: Spontano sudjelovanje hrvatskih masa u proglašenju nezavisne države Hrvatske
- Politički zatvorenik br. 193/2008. Borovčak: Proglašenje hrvatske države u Bjelovaru (poveznica neaktivna, vidi indeksnu stranicu [1])