- PREUSMJERI Predložak:Infookvir zemlja svijeta
Tajland ili Taj,[1][2] rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mjanmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.
Zemljopis
Planine zauzimaju sjeverni i zapadni dio zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na sjeveroistoku se nalazi brežuljkasta uzvisina Khorat koju rijeka Mekong dijeli od Laosa. Središnji dio zemlje zauzima široka dolina rijeke Chao Phraya. Dolina je jezgra tajlandske države; ovdje živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i sjeverni dio Malajskog poluotoka.
Povijest
Prvo domaće kraljevstvo bilo je Sukhothai koje se početkom 13. stoljeća osamostalilo od Khmerskog Carstva. Teravada Budizam proglašen je tada državnom religijom. Od sredine 14. stoljeća do 1767. dominiralo je kraljevstvo Ayutthaya, a nakon poraza od burmanskih snaga tajlandsku državu je 1769. ponovo ujedinio kralj Taksin. Njegov general Chakri preuzeo je prijestolje 1782. i osnovao dinastiju iz koje potječe i današnji kralj.
U doba kolonijalnih osvajanja europskih sila u 19. stoljeću Tajland je uspio očuvati neovisnost, iako se obično smatrao dijelom britanske interesne sfere. Nakon državnog udara 1932. postao je ustavna monarhija, a na vlasti su se uglavnom smjenjivale vojne vlade. U doba drugog svjetskog rata surađivao je s Japanom, ali nakon rata nije okupiran zbog podrške SAD-a koje su trebale pouzdanog antikomunističkog saveznika u jugoistočnoj Aziji. Politički stabilna civilna vlada formirana je 1992.
Stanovništvo
Većinu stanovništva čine etnički Thai (Tajci) čiji je jezik član tajske jezične skupine (srodan laoskome) i koji su uglavnom budisti. Osim njih, u zemlji živi i velik broj Laošana koncentriranih u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Brojna kineska zajednica ima velik utjecaj u gospodarskom životu zemlje. Na sjeveru žive planinski narodi, među kojima se ističu Hmong i Karen.
Gospodarstvo
U posljednja dva desetljeća tajlandsko gospodarstvo je zabilježilo jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, s prekidom u doba azijske financijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, osobito elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Izvori
- ↑ Stazić, Žaverije; Petrović, Rude; Stanić, Franjo. Geografija svijeta : Azija : Afrika, III. knj., Seljačka sloga, Zagreb, 1955., str. 182. – 188. (Sijam ili Taj (Thailand)), dijelove knjige Južna Azija i Japan napisao je Rude Petrović
- ↑ Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 1049.
„tâjski prid. koji pripada, koji se odnosi na zemlju Taj (Tajland)”(Anić, 1994., 1049.)
Dodatna literatura
- Ivana Žderić (uredila), Tajland, Profil knjiga, Zagreb 2013, ISBN 9789533132099
Vanjske poveznice
- Hrvatska enciklopedija - Tajland
- The World Factbook - Thailand
- Royal Thai Government, stranice tajlandske vlade (engleski)
- Tourism Authority of Thailand, stranice tajlandske turističke zajednice (engleski)
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Tajland |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tajland |
 | Pogledajte rječničku natuknicu Tajland u Wječniku, slobodnom rječniku. |
| ||||||||||||||
| ||||||||||||||