Taborska uprava je bilo upravno tijelo tabora, temeljne ustrojstvene radne ustanove Ustaškog pokreta, koja obuhvaća područje jedne upravne općine. U gradu je moglo biti više tabora te time i taborskih uprava. Tabornik uz taborsku upravu, taborsko vijeće i taborski skup činili su tabor. Taborsku upravu činili su tabornik, taborski pobočnici, i tabornik Ustaške muške mladeži. Taborskih pobočnika moglo je biti najviše šest, a to su za upravu, Ustašku pripremu, gospodarstvo, nadzor, promičbu, prosvjetu i uljudbu. Članovi taborske uprave pomagali su taborniku u vođenju tabora unutar svog djelokruga. Upravu je tabornik bio dužan sazivati na redovite sjednice najmanje svakih četrnaest dana. Izvješćivao ju je o radu tabora od prošle radne sjednice, primao izvješća od drugih, slušao prijedloge i želje te davao naloge, upute i nacrt budućeg rada. Tabornik je mogao donijeti i sprovesti odluke protiv mišljenju i prijedloga taborske uprave. O radnim sjednicama taborske uprave vodio se zapisnik. Prijepis je logoru dostavljao pobočnik za upravu unutar roka od pet dana. Logor je uz možebitne opaske dostavljao primljeni prijepis zapisnika u istom roku stožeru.[1][2]
Izvori
- ↑ Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str.290.-291., ISBN 953-192-013-3
- ↑ Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.