Kirgistan
| Kirgiska Republika Кыргыз Республикасы (Kyrgyz Respublikasy) | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Nacionalna himna Kirgiske Republike | |||||
| |||||
| Glavni grad | Biškek | ||||
| Službeni jezik | kirgiški i ruski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Sadyr Japarov | ||||
| - Predsjednik Vlade | Ulukbek Maripov | ||||
| Neovisnost | Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991. | ||||
| Površina | 86. po veličini | ||||
| - ukupno | 198.500 km2 | ||||
| - % vode | 3,6 % | ||||
| Stanovništvo | 111. po veličini | ||||
| - ukupno (2005.) | 5.146.281 | ||||
| - gustoća | 26/km2 | ||||
| Valuta | som (100 tijina) | ||||
| Pozivni broj | +996 | ||||
| Vremenska zona | UTC +6 | ||||
| Internetski nastavak | .kg | ||||
| Kyrgyzstan in its region.svg | |||||
Kirgistan (ili Kirgizija [1]), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazačkom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Kirgizi su bili nomadski narod koji su živjeli u prostoru stepa srednje Azije od rijeke Jenisej preko Altaja do Bajkalskog jezera. 840. godine su pobijedili državu Ujgura i osnovali svoju vlastitu državu u prostoru Altaja i Tjan Shana. S vremenom su se selili prema jugu u prostor srednje Azije gdje danas žive. U tom prostoru su živjela razna turkijska plemena. 1207. su ih pobijedili Mongoli (nasljednici Džingis-kana). Kirgizi su tokom stoljeća bili pod velikim utjecajem Mongola, Kineza i muslimana te su se miješali s raznim narodima. U 17. st. su Kirgizi ratovali protiv mongolskih Džungura, a u 18. st. su priznali vlast Kineskog carstva za vrijeme dinastije Qing. U 19. st. je na prostoru Kirgistana nastao islamski Kanat Kokand unutar kojeg su Kirgizi prihvatili islam. 1876. su Rusi okupirali Kanat Kokand i tada su Kirgizi postali dio Ruskog carstva. Mnogi Kirgizi su iselili u današnji Afganistan.
1918. na vlast dolaze komunisti nakon velikih borbi između komunista i njihovih protivnika koji su imali značajan utjecaj u srednjoj Aziji. Kirgistan postaje dio Sovjetskog saveza. 1924. je osnovano Kara-Kirgisko autonomno područje, a 1926. Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sklopu Ruske Sovjetske Socijalističke Republike. 1936. je proglašena Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika koja je bila posebna republika unutar SSSR-a i nije bila dio Rusije. Pod sovjetskom vlašću je došlo do dramatičnih promjena u kirgiskom društvu. Zabranjuje se nomadizam i osnivaju novi gradovi i sela u koje se naseljavaju Kirgizi. Osniva se industrija i modernizira poljoprivreda i stočarstvo. Razvija se kultura i književnost te se standardizira kirgiski jezik koji je 1928. prihvatio latinicu (dotad se pisalo arapskim pismom), a 1941. ćirilicu.
1990. dolazi do tenzija između Kirgistana i Uzbekistana unutar SSSR-a oko područja grada Oša gdje živi većina Uzbeka. Došlo je do borbi u kojima je poginulo 300 osoba. 1990. slabi moć komunista, a jača Kirgiski demokratski pokret čiji predstavnici ulaze u parlament. U kolovozu 1990. je izabran novi predsjednik Askar Akajev. 1991. je glavni grad Frunze preimenovan u Bishkek. Nakon raspada SSSR-a 31. 8. 1991. Kirgistan proglašava nezavisnost. Akajev je pobijedio na prvim demokratskim izborima. U državi slabi gospodarstvo i jača siromaštvo. To dovodi do nezadovoljstva predsjednikom koji je optužen za izbornu prijevaru i svrgnut 4. travnja 2005. u tzv. Revoluciji tulipana. Na vlast je tada došao vođa oporbe Kurmanbek Bakijev.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Kirgistan je država u srednjoj Aziji bez izlaza na more. Graniči s Kazahstanom, Kinom, Tadžikistanom i Uzbekistanom. Reljef je brdovit (najveći dio je unutar planinskog lanca Tian Shan). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh Pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine je iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvaća rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a rubovi su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su rubni dijelovi gorja Pamir i Altaj. Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sir-Darju koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero Issyk-Kul (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon jezera Titicaca).
Klima je kontinentalna s malo padalina, te se javlja stepa. Malo je padalina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padaline. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padalina.
Podjela[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Oblasti u KirgistanuKirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast); Batkenska oblast, Čujska oblast, Žalalabatska oblast, Narinska oblast, Oška oblast, Talaska oblast, Isjakulska oblast i dva grada* (shaar); Biškek i Oš.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Kirgistan ima 5,2 milijuna stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni prirast je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% Uzbeka i 9% Rusa. Još postoje Tatari, Ujguri, Tadžici i Kazasi. Glavna vjera je islam (75% stanovništva). Još ima oko 20% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s Uzbekistanom.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Abdylas Maldibajev, kirgistanski skladatelj, glumac i operni pjevač, među najcjenjenijim skladateljima SSSR-a 20. stoljeća
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo Kirgistana se u velikoj mjeri smanjilo nakon raspada Sovjetskog saveza kad je propala većina industrije. Danas glavninu gospodarstva čini poljoprivreda (žitarice, pamuk, šećerna repa, voće i povrće) i stočarstvo (goveda, ovce i konji). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te je većina stočarstva i danas pašnjačko. Kirgistan je bogat rudama (ugljen, zlato, srebro). Smatra se da postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijena je tekstilna i prehrambena industrija.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kirgistan |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kirgistan |
 | Pogledajte rječničku natuknicu Kirgistan u Wječniku, slobodnom rječniku. |
| ||||||||||||||
| |||||
| ||||||||||||||
| ||||||||||
