Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bokševac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bokševac
Položaj 43°42′24″N 17°48′06″E / 43.7067°N 17.8017°E / 43.7067; 17.8017
Država BiH
Gradnja 4. - 6. stoljeće
Građevinski materijal kamen
Srušen oko 1463.
Očuvanost ruševna

Script error: No such module "Infookvir parametar koordinate tracking".

Bokševac, utvrda koja datira iz kasne antike iz 4. - 6. stoljeća. Smještena na jednom od nižih istočnih obronaka planine Bokševice.[1] Naseljenost i korištenje nastavljeno u srednjem vijeku. Bio je to veliki srednjovjekovni utvrđeni grad u sjevernoj Hercegovini. Od njega su danas ostali samo ostatci. Nalazi se u Kostajnici kod Konjica, lokalitet Gradina (913 mnv). Ostale su zidine i temelji rimokatoličke crkve. U srednjem vijeku bio je glavna tvrđava u župi Neretvi. Do prije osmanskih osvajanja bio je glavna tvrđava Kraljeve Neretve.[2] Bio je kršćanska utvrda u vrijeme hercega Stjepana. Pretpostavlja se, da je kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, boravila u gradu Bokševcu, na putovanju iz Fojnice za Ston, Dubrovnik i Rim, prilikom bijega pred Turcima. U osmanskim napadima pretrpio rušenja. Nakon osmanskih osvajanja našao se na teritoriju nahije Neretve. Turci nisu obnavljali tvrđavu pa je potpuno napušten.[2] Turci su osvojili Bokševac 1463. godine i porušili. Porušili su i ovdašnji franjevački samostan Bosanske vikarije.[3]

Izvori

  1. (boš.) Filozofski fakultet u Sarajevu Mehmed Muminović: Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2018.
  2. 2,0 2,1 (boš.) Općina Konjic Prirodno i historijsko područje u selu Gorani (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  3. fra Andrija Zirdum: SJEME ZLA: Vraćamo li se u osmanska vremena. Razgovarao: Josip Vajdner, Katolički tjednik
Sadržaj