Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Avogadrov broj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Amedeo Avogadro je 1811. prvi uočio da je broj čestica plina pri određenom tlaku i temperaturi razmjeran obujmu plina neovisno o vrsti plina.

Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari. Jednaka je količniku broja čestica Nkoličine tvari n a označuje se s L ili NA dok je jedinica mol−1:

gdje je: L - Avogadrova konstanta, N - brojnost jedinki, n - množina tvari, M - molna masa, m - masa tvari.

Drugim riječima molna masa M neke tvari uvijek sadrži Avogadrov broj jedinki (atoma, molekula, formulskih jedinki).

Avogadrova konstanta iznosi:

Avogadrov broj nam kazuje na primjer koliko ima atoma ugljika u 1 molu ugljika. 1 mol = 12,0111 g ugljika. Dakle u 12,0111 g ugljika ima 6,0221412 x 1023 atoma ugljika.

Razlika između Avogadrove konstante i Avogadrova broja je to da Avogadrova konstanta ima mjernu jedinicu mol−1.

Povijest

Konstanta je nazvana po Amedeu Avogadru, koji je 1811. prvi uočio da je broj čestica plina (molekula) pri određenom tlaku i temperaturi razmjeran obujmu (volumenu plina) neovisno o vrsti plina. Prvi je taj broj izračunao J. Loschmidt 1865. iz kinetičke teorije plinova i dobio vrijednost 6,09∙1023. Lord Rayleigh 1890. izračunao je broj iz raspršenja Sunčeva zračenja. Točniji rezutat je dobio R. A. Millikan 1909. iz naboja elektrona (točnost ±1%). Iste godine broj je izračunao J. Perrin iz sedimentacije koloidnih čestica u gravitacijskom polju. Danas je najtočnija metoda difrakcije rendgenskih zraka na kristalima.[1][2]

Avogadrov zakon

Podrobniji članak o temi: Avogadrov zakon

Avogadrov zakon je jedan od plinskih zakona. Nazvan je prema Amedeu Avogadru koji je 1811. iznio pretpostavku da se u jednakim volumenima svih plinova pri istim uvjetima temperature i tlaka nalazi jednak broj čestica -molekula. Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili masi. Zbog toga se došlo do pojma molarne mase, a to je masa 1 mola neke supstance, to jest masa čestica te supstance puta Avogadrov broj. Avogadrov broj kazuje koliko ima atoma, molekula ili formulskih jedinki u 1 molu neke tvari. Taj broj je 6,022045 x 1023. Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12C.[3]

Prema Avogadru najsitnija čestica plina je molekula. To je bila hrabra pretpostavka za to doba i pala je u zaborav do 1858.g. kad je Stanislao Cannizzaro obnovio Avogadrovu hipotezu. Od te godine hipoteza je općenito prihvaćena i naziva se Avogadrov zakon. Izuzetak čine plemeniti plinovi koji zbog svoje stabilne elektronske konfiguracije ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih atoma. Na primjer, molekule vodika i dušika, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.

Matematičko određivanje

Avogadrov zakon se matematički određuje kao:

gdje je :

Vobujam plina (m3)
nmnožina tvari ili broj molekula (ili atoma) plina
k – proporcionalna fizikalna konstanta

Najvažniji rezultat Avogadrovog zakona je određivanje opće plinske konstante za idealne plinove, koja ima jednaku vrijednost za sve plinove. To znači da vrijedi:

gdje je :

ptlak plina (Pa)
Tapsolutna temperatura plina (K)

Jednadžba stanja idealnih plinova

Ako se Avogadrov zakon preuredi, i za fizikalnu konstantu uvedemo oznaku R, dobijemo:

Gornja jednakost je poznata kao jednadžba stanja idealnog plina.

Obujam jednog mola plina - molni volumen

Za standardni tlak 101,325 kPa i temperaturu 273,15 K (0 °C), obujam jednog mola idealnog plina iznosi:

Obujam jednog mola idealnog plina iznosi 22,4 dm3 ili 22,4 litre i naziva se molni volumen.

Izvori

  1. Avogadrova konstanta (Avogadrov broj), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.87-88
  3. Amadeo Avogadro: "Essai d'une maniere de determiner les masses relatives des molecules elementaires des corps, et les proportions selon lesquelles elles entrent dans ces combinaisons", journal = Journal de Physique, 1810. English translation