Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Avogadrov zakon

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Avogadrov zakon nazvan je prema Amedeu Avogadru koji je 1811. iznio pretpostavku:

"U jednakim volumenima svih plinova pri istim uvjetima temperature i tlaka nalazi se jednak broj čestica (molekula)."

To vrijedi i danas: molekule vodika i dušika, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula H2 odnosno N2, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta veće mase od molekula vodika. Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili masi.

Danas također znamo da volumen od Vm0 = 22,4 dm3 bilo kojeg plina pri normalnim uvjetima (0 °C, 1013 hPa) sadrži N = 6,022045 x 1023 jedinki (atoma ili molekula). Taj broj je Avogadru u čast nazvan Avogadrovim brojem a volumen od Vm0 = 22,4 litre je molni volumen.[1]

Povijesna crtica

Avogadrova hipoteza se u kasnijim godinama pokazala točnom i nazvana je "Avogadrov zakon". Bio je to značajan doprinos poimanju zakona stalnih volumnih omjera koji je postavio Joseph Gay-Lussac (1778.-1850.) i objavio 1805.g. Ipak je trebalo pričekati još 51 godinu da se Avogadrova hipoteza pravilno primijeni na Gay-Lussacov zakon u svim slučajevima. Avogadro je smatrao da je molekula najsitnija čestica elementa u plinovitom stanju ali je to palo u zaborav. Tek je 1856.g. talijanski kemičar Stanislao Cannizzaro (1826.-1910.) obnovio pretpostavku da plinoviti elementi (vodik, kisik, dušik, klor...) ne sadrže atome već dvoatomne molekule (H2, O2, N2, Cl2...).[1]

Matematička definicija

Avogadrov zakon se matematički definira kao:

gdje je :

Vobujam plina (m3)
nmnožina tvari ili broj molekula (ili atoma) plina
k – proporcionalna fizikalna konstanta

Najvažniji rezultat Avogadrovog zakona je određivanje opće plinske konstante za idealne plinove, koja ima jednaku vrijednost za sve plinove. To znači da vrijedi:

gdje je :

p – tlak plina (Pa)
T – apsolutna temperatura plina (K)

Jednadžba stanja idealnih plinova

Ako se Avogadrov zakon preuredi, i za fizikalnu konstantu uvedemo oznaku R, dobijemo:

Gornja jednadžba je poznata kao jednadžba stanja idealnog plina.

Obujam jednog mola

Za standardni tlak 101,325 kPa i temperaturu 293,15 K, obujam jednog mola idealnog plina iznosi:

Za 100 kPa i 273,15 K, obujam jednog mola idealnog plina iznosi 22,414 dm3 ili 22,414 litre.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Sikirica, Korpar, Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-0-20540-6, str. 51-52, 63, 69-72

it:Volume molare#Legge di Avogadro