Župa dubrovačka

PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj. Izdvojila se iz Grada Dubrovnika 1997. godine Graniči s Gradom Dubrovnikom na sjeverozapadu i općinom Konavle na jugoistoku, dok prema sjeveroistoku graniči s Bosnom i Hercegovinom, a prema jugozapadu s otvorenim morem.

Općinska naselja

Naselja općine su: Brašina, Buići, Čelopeci, Čibača, Donji Brgat, Gornji Brgat, Grbavac, Kupari, Makoše, Mandaljena, Martinovići, Mlini, Petrača, Plat, Soline, Srebreno (općinsko središte) i Zavrelje.

Zemljopis

Župa dubrovačka je smještena na krajnjem jugoistoku Dubrovačko - neretvanske županije, Dalmacije i Republike Hrvatske. Čarobni dio Hrvatske, koji već stoljećima kulturom, prirodnim okruženjem, morem i bujnom vegetacijom opčinjava svakog posjetitelja. Samo je 6 km jugoistočno udaljena od povijesne jezgre grada Dubrovnika. Sa sjeverne strane omeđena je brdovitim lancem, a na jugoistoku je otvorena moru. Ispunjena suptropskom vegetacijom i brojnim mjestima u blizini i uz rub župskog zaljeva, obiluje jedinstvenom prirodom, koji je zasigurno čine jednom od najljepših oaza juga Hrvatske.

Povijest

Nastariji tragovi ljudskog prebivanja na području Župe dubrovačke vode nas u mlađe kameno doba, u vrijeme starijeg neolita od 6000 do 4600 godine prije Krista. Iz tog doba potječe kameni jezičasti klin pronađen kod Dupca. U Župi postoji i nekoliko prethistorijskih gomila - grobnica s jednim ili više grobova, koje su redovito smještene na uzvisinama. Nalaze se između Gornjeg Brgata i Dupca, zatim u Čibači - Mitareva gomila, u Grbavcu - Gaj pod Kovačevicom, ispod Donjeg Brgata - Zavrte i poviše Zavrelja - Vidovo groblje. U IV. stoljeću prije Krista, tijekom željeznog doba na području Župe živjeli su stari Iliri. Tadašnji vladari ovih prostora bili su pripadnici Ilirskog naroda Ardijeci. To je bio borben i ratnički narod. Ratovali su s Rimljanima i gusarili morem, sve dok ih Rimljani nisu porazili i potisnuli iz Župe 167. godine prije Krista. Kad su Ardijeci napustili Župu, ostali su Plereji miroljubljiv Ilirski narod. Od njih je ostalo ime Brenum i Subrenum. Imali su svetište podignuto božici plodnosti, šuma i vegetacije - Diani Laux, koje se vrjerojatno nalazilo na mjestu današnje crkve Sv. Marije Magdalene. Plereji su od 167. godine prije Krista živjeli pod Rimskom upravom sa sjedištem u Epidaurusu.

Stanovništvo

Neposredna blizina Grada (Dubrovnik), gradnja više hotelskih kompleksa s više od 10 hotela (trećina turističkih ležaja bivše općine Dubrovnik), samim tim potražnja za radnim mjestima te niske cijene zemljišta i nekretnina uzrokovalo skoro utrostručenje broja stanovnika od 1960.-tih sa otprilike 2500 na današnjih ~ 7000 stanovnika tada mjesne zajednice danas općine Župa dubrovačka.

Prvi veći val naseljavanja počeo je sredinom 1970.-tih i početkom 1980.-tih da bi se prekinulo Domovinskim ratom i nastavio, možda još većim intezitetom, kroz devedesete pa traje sve do danas. Naime, ekspanzijom građevinarstva više župskih poduzetnika odlučilo se na gradnju i prodaju stanova u koje većinom dolaze nove obitelji s malom djecom tako da novi vrtić koji je je započeo s radom u siječnju 2007. ne zadovoljava kapacitetom, i nova škola u izgrađena 2007. ne zadovoljava europske uvjete jedne smjene.

U Župi prema popisu iz 2011. g. ima 8331 stanovnika od čega je 4120 muškaraca i 4211 žena. Prosječna starost je 38,0 godina što je čini jednom od najmlađih općina u Hrvatskoj.

Prostornim planom Župe dubrovačke u narednih nekoliko godina predviđeno je da broj stanovnika ne pređe maksimalnih 8500.

Uprava

Predsjednik Općinskog vijeća: Ivo Miletić

Potpredsjednik Općinskog vijeća: Mato Previšić

Gospodarstvo

Kako je od samog nastanka Grada (Komune pa Dubrovačke Republike) njegov sastavni dio i u njegovoj neposrednoj blizini, povijesna Astarea - Župa dubrovačka oduvijek je bila njegova smočnica. Župska plodna polja, puni voćnjaci i povrtnjaci, rasadnici i livade na kojima je pasla sitna stoka, svakodnevno, cijele godine, opskrbljivali su Grad svježim namirnicama.

Svako jutro, prije zore, dosta Župki s košicima ne glavi (vidi grb) kretale su put Grada. Naplacu! Tko je imao, nosio je na tovaru, a rjeđe konju i karetini. Kasnije se vozilo redovnom autobusnom linijom ili autima. Gradskim domaćicama i gospođama ponudile bi najbolje od svoga uroda. Župa je Grad opskrbljivala svježim voćem, povrćem, mesom, mlijekom, cvijećem...

Tako je bilo sve do 1960.-ih - 1970.-ih godina kad gradnjom desetak hotela naglo raste potreba za radnom snagom u njima. Potaknuti time, ali i modernim načinom života mladi napuštaju poljoprivredu i zapošljavaju se većinom u turizmu i pratećim djelatnostima tako da danas isključivo od poljoprivrede u Župi gotovo da niko i ne živi, i tek nekoliko Župljana nosi prodati štogod naplacu i to im je dodatni izvor zarade.

Gradnjom hotela u drugoj polovini prošlog stoljeća te razvojem privatnog smještaja i auto kampova, turizam postaje okosnica Župskog gospodarstva. Međutim, srbo-crnogorska agresija zadala je veliki udarac župskom gospodarstvu. Svi gospodarski subjekti su opljačkani, uništeni, a dosta njih i zapaljeno. Tako danas (3/'08), Hoteli Kupari, Hoteli Srebreno i dobrim dijelom Hoteli Plat, što je 2/3 turističkog kapaciteta Župe, zjape neiskorišteni. Usputno rečeno, više od polovice prijeratnih noćenja u bivšoj Općini Dubrovnik imala je upravo Župa!

Danas od svih hotela rade: Hoteli Mlini (dva hotela i depadanse) i mali dio Hotela Plat (jedan hotel i depadanse). Veliki dio turističkih noćenja zauzima privatni smještaj i auto kampovi.

Poslije Domovinskog rata, a pogotovo od 2000. godine pa nadalje, razvojem poslovne zone u Čibači naglo raste i trgovina tako da se u par koraka nalazi nekoliko trgovačkih centara: Spiona Land, Getro, Lidl, te Dubrovački Autocentar, saloni namještaja Meblo i Prima, transportni servisi, skladišta građevnog materijala, stanica za tehnički pregled vozila, kameno-rezački pogon, limarski pogon, staklorezački pogoni... U Župi posluju i drugi centri kao Mercator i Konzum. Također je došlo i do velike ekspanzije građevinskog sektora i otvaranja većeg broja građevinskih tvrtki i obrta te se kroz Župu gradi na svakom koraku. U Župi djeluje ili ima sjedište i niz tvrtki s drugim različitim djelatnostima kao DUD-usluge čišćenja, Luxury Croatia, turističke agencije, agencije za promet nekretnina, pekare, ugostiteljski objekti, vrtni centar, obrt za izradu reklama, natpisa i web stranica, auto servisi i al. i pvc bravarija, i sl.

Jednom rječju, gospodarstvo Župe je u velikoj ekspanziji, ali primarno, na što još uvijek Župa čeka, jest obnova već spomenutih hotelskih kuća. Kad se to dogodi, zatvorit će se jedno poglavlje, poglavlje tranzicije te sljedi procvat Župe i župskog gospodarstva.

Spomenici i znamenitosti

Župski glagoljski natpis, natpis iz 11. stoljeća pronađen u blizini crkve svetog Jurja, smještenoj između sela Petrača i Buići

Obrazovanje

U Župi dubrovačkoj djeluje Osnovna škola Župa dubrovačka sa svojim područnim školama u Martinovićima u naselju Postranju, te na Gornjem Brgatu. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u Dubrovniku, te fakultete diljem Hrvatske. Dne 31. ožujka 2008. otvorena je nova škola u Župi, prvi namjenski izgrađen školski prostor u povijesti župskog školstva. Škola ima 18 učionica s pripadajućim kabinetima, blagovaonicu i kuhinju. Iako je nova školska zgrada tek završena, ona je već postala nedovoljna za potrebe Općine Župa dubrovačka, pa će zbog uvođenja nastave u jednoj smjeni, do izgradnje dodatnih učionica ili novog školskog prostora, dio učenika nastaviti pohađati nastavu u "staroj školi". Početkom sljedeće školske godine planira se uvođenje produženog boravka u školi.

Kultura

Kulturna događanja

Župsko ljeto

Kulturna društva

Drugo

Kurenat - kulturno-zabavna, sportska i ekološka udruga
Udruga Mještana "Soline - Plat"

Poznate osobe podrijetlom iz Župe dubrovačke

Mateo Beusan – nogometni sudac i “Oko sokolovo“ HRT-a
Ilko Čimić – novinar
Ivo Grbić – dubrovački slikar
Maro Joković – vaterpolist VK Jug i svjetski vaterpolski prvak s Hrvatskom reprezentacijom
Nikola Lale - Linđo – lijeričar
Miše Martinović – glumac
Eduard Miloslavić – znanstvenik
Janja Vuletić – mezzosopranistica
Josip Lučić – povjesničar

Župska kuhinja

Šport

Literatura

Zbornik Župe dubrovačke (sv. I) – Župni uredi: Mandaljena, Mlini, Brgat i Postranje, Dubrovnik 1985.
Zbornik Župe dubrovačke (sv. II) – Humanitarno Društvo Župe dubrovačke, Dubrovnik 1996.
Zbornik Župe dubrovačke (sv. III) - Humanitarno Društvo Župe dubrovačke, Dubrovnik 2000.
Zbornik Župe dubrovačke (sv. IV) - Humanitarno Društvo Župe dubrovačke, Dubrovnik 2005.
Župa dubrovačka – monogrfija - Humanitarno Društvo Župe dubrovačke, Čibača 1998.
Prošlost dubrovačke Astareje – Josip Lučić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1970.
Župa dubrovačka – Čarolija ljepote - Humanitarno Društvo Župe dubrovačke, Čibača 2006.
Župski puti – Tomislav Macan - Humanitarno Društvo Župe dubrovačke, Dubrovnik 2001.
Dubrovnik Martola Dupca – Tomislav Macan, Matica Hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik 1997.
Gospa od Obrane na Dupcu – Tomislav Macan, samostalno izdanje urednika Trpimira Macana, Zagreb 2003.
Da se ne zaboravi – Melita Bego-Urban, - Humanitarno Društvo Župe dubrovačke, Dubrovnik 2003.
70 godina vaterpola u Župi dubrovačkoj i 50 godina vaterpolo kluba "Gusar", VK "Gusar", Mlini 2002.
Zdravstvene prilike u Župi dubrovačkoj i u Dubrovniku tijekom stoljeća – Milivoj Salečić, Hrvatski liječnički zbor Podružnica Dubrovnik, Dubrovnik 2004.

Literatura u kojoj se spominje ili iznose neki događaji vezani za Župu dubrovačku

Josip Bersa: Dubrovačke slike i prilike, MH Dubrovnik, Dubrovnik 2002. (drugo izdanje)

Izvori

Vanjske poveznice

Službena stranica općine

PREUSMJERI Predložak:Župa dubrovačka