Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Štip

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir makedonski grad

Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Sjevernoj Makedoniji i sjedište je istoimene općine. Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.

Stanovništvo

Štip po podatcima iz 2002. godine ima 43.625 stanovnika.

Povijest

Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. pr. Kr. priključio ih je svojoj državi.

U rimsko doba, za vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između antičkih gradova Stobija i Pautalije. U 3. st stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U 5. st i 6. st stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. godine njime vlada Otomansko carstvo i mijenja ime naselja u - Ishtib.

U vrijeme Kraljevine Jugoslavije u Štipu je bila velika vojarna. Danas je vojska Makedonije od toga kompleksa napravila dvije vojarne: “Jane Sandanski” i “Ilinden”. Štip se je razvio kao gospodarsko središte većega dijela Ovčega polja, doline donje Bregalnice i južnoga dijela Kočanske kotline. Godine 2016. imao je oko 45.000 stanovnika. U neovisnoj Makedoniji mala zajednica Hrvata osnovala je svoju udrugu: Zajednica Hrvata Libertas.[1]

Zemljopisni položaj

Grad je na dvije rijeke: Bregalnice (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presuši) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.

Znamenitosti

Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail (1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staromakedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.

Gospodarstvo

Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.

Izvori

  1. Jozo Župić: Fra Jozo Župić: Po kazni u Štip Ferata. 8. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.

Vanjske poveznice