Ivan Čižmek

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 652455 od 4. ožujak 2026. u 00:27 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ivan Čižmek
Arhitekt / Graditelj
Ivan Čižmek
Nacionalnost Hrvat
Rođenje Zagreb, 23. listopada 1937.
Stvaralaštvo
Najznačajnija djela Naselja Dugave i Sloboština
Nagrade i priznanja Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo

Ivan Čižmek (Zagreb, 23. listopada 1937.) hrvatski je arhitekt i urbanist.

Životopis[1]

Gimnaziju je pohađao u Bjelovaru, a 1962. godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu gdje su na njega utjecali neoavangarda i modernistička arhitektura te će oni utjecati na njegov razvoj. Ostao je raditi na fakultetu gdje je upoznao Josipa Vaništa koji je bio član Grupe Gorgona te je njihov utjeaj dolazio do Čižmeka. Godine 1965. odlazi u Pariz gdje se zapošljava u uredu Josic, Candils & Woods, a na tamošnjem bilenaleu postaje izuzetno cijenjen među pariškim kolegama. Do 1972. godine radi u uredima Alfreda Albinija, Vjenceslava Richtera i Ivana Vitića, a povremeno surađuje i s tzv. grupama "X" i "Z".Od 1972. do 1990-ih zaposlen je u Urbanističkom Institutu Hrvatske gdje će ostvariti nekoliko uspješnih projekata (kao što su Gornji Jadran i Boka Kotorska). S Tomislavom Odakom, Zdenkom Vazdarom i Tomislavom Bilićem 1977. godine projekt za zagrebačko stambeno naselje Dugave čije rješenje predstavlja prekretnicu u odnosu na dotadašnju hrvatsku urbanističku i arhitektonsku praksu. Radi se o prvom naselju izvedenom u sustavu novoutemeljenog modela Društveno usmjerene stambene izgradnje.<ref>Patricia Kiš Terbovc: KAKO SAM GRADIO DUGAVE Arhitekt i danas živi u naselju koje je sagradio. I ponosan je na svoje Dugave, jer su bile i ostale drukčije. Jutarnji list. 27. svibnja 2018. Pristupljeno 3. ožujka 2026.
Ova ideja humanog stanovanja i odustajanja od estetike pravog kuta vidljiva je i ranije, 1975. godine na nerealiziranom projektu stambenog naselja Bili brig u Zadru te kasnije 1979. godine kroz projekt stambenog naselja Sloboštine u Novom Zagrebu.

Ostat će zapamćen kao jedan od osnivača Europana Jugoslavija (od 1991. godine transformiran u Europan Hrvatska) ogranka međunarodnog znanstveno-kulturnog projekta EUROPAN, koji je mladim arhitektima od 1989. godine omogućavao sudjelovanje na europskom sustavu natječaja, razmjenu novih ideja i rješenja u širem europskom kontekstu.

1993. godine proglašen je počasnim članom Europana a iste godine s kolegama i prijateljima kreirao je Zadarsku povelju posvećenu obnovi hrvatskih gradova nakon stradanja u Domovinskom ratu.

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Društva arhitekata Zagreba (http://www.d-a-z.hr).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Društvo arhitekata Zagreba.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Script error: The function "main" does not exist.