Zbir je ustrojstvena ustanova Ustaškog pokreta.[1][2]
Zbir se osniva u pojedinom taboru. Obuhvaća područje sela, ako je seoski tabor, a u većim ili rasijanim selima može biti i po više zbirova. U gradskim taborima obuhvaća pojedine gradske dijelove taborskog područja. Zbir nosi ime svojeg sjedišta i svojeg tabora. Premda je najmanja jedinica ustaškog pokreta, zbir nije i temeljna jedinica. Zbir radi kao i tabor, a vodi ga i njime upravlja zbirnik. Zbir osniva stožernik, koji ujedno imenuje i razrješuje zbirnike i zbirne pobočnike, a na prijedlog tabornika, a tabornik preko logora podnosi stožeru. O osnutku zbira, imenovanju i razrješenju zbirnika i zbirnih pobočnika stožernik odmah izvješćuje Zapovjedništvo ustaša GUS-a. Žig zbira je okrugao, u sredini je ustaški znak, oko njega u gornjem dijelu riječi "Ustaša! - Hrvatski oslobodilački pokret. U donjem dijelu je ime tabora i ime zbira (na pr. Tabor Šestine - Zbir Kraljevac).[1]
Ustrojstvo zbira čine zbirnik i zbirna uprava. Za oboje vrijede iste odredbe kao za tabor, a zbirnik dopise i izvješća šalje preko tabora. Zbirnu upravu čine zbirnik, zbirni pobočnici i zbirnik Ustaške muške mladeži. Zbirnik i zbirni pobočnici vše ustašku promičbu od osobe do osobe. Zbirniku o bok stoje pobočnici kao kod tabora.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str.295-296, 289-290 , ISBN 953-192-013-3
- ↑ Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.