Lišane Ostrovičke
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina
Lišane Ostrovičke su općina u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Zemljopis[uredi]
Lišane Ostrovičke se nalaze na državnoj cesti Benkovac-Skradin i željezničkoj pruzi Zadar-Knin, na istočnom rubu Ravnih kotara. U sklopu općine su i naselje Dobropoljci, koje se nalazi u krševitom području Bukovice, te naselje Ostrovica.
Stanovništvo[uredi]
Općina ima 698 stanovnika, koji najvećim dijelom žive u samom naselju Lišane Ostrovičke (583 stanovnika).[1] Hrvati čine 87,25% stanovništva, a najveća manjina su Srbi, koji čine 12,46% stanovništva općine.
Popis stanovništva 1991.[uredi]
ukupno: 1636
Po naseljenim mjestima:
- Lišane Ostrovičke - uk. 892, Hrvati - 884, ostali - 8
- Dobropoljci - uk. 494, Srbi - 471, Hrvati - 18, ostali - 5
- Ostrovica - uk. 250, Srbi - 227, Hrvati - 19, ostali - 4
Uprava[uredi]
Općina Lišane Ostrovičke je nastala izdvajanjem iz sastava dotadašnje općine Benkovac. Pripadaju joj naselja Dobropoljci, Lišane Ostrovičke i Ostrovica.
Povijest[uredi]
Na području općine se nalazi znamenita srednjovjekovna tvrđava Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od tada se nazivaju knezovi Zrinski. Godine 1523. Ostrovicu zauzimaju Turci. Potpuno je razorena u mletačko-turskim ratovima u 17. stoljeću. Nakon tog vremena raste značenje Lišana Ostrovičkih, koji postaju važnije naselje od same Ostrovice, a od 1735. i sjedište katoličke župe. Od 1828. prostor općine je u sastavu Šibenske biskupije.
U Domovinskom ratu, ovo područje su u rujnu 1991. okupirale srpske snage i potpuno razorile Lišane. Velikosrpska razaranja krenula su još prije. Crkvu sv. Nikole Tavelića su razorili miniranjem, crkvu sv. Jeronima tijekom ljeta, kapela BDM i kapela sv. Ante tijekom 1991.[2] 17. srpnja 1991. JNA i lokalni Srbi napale su ovo selo, i tad su granatom ubili fra Milu Mamića koji je pokušavao pomoći teškom ranjeniku. U napadu 28. rujna 1991. okupirali su ovaj kraj. Za pobunjeničke srpske okupacije Lišana Ostrovičkih ubijeni su stariji hrvatski civili Milica Šimunac, Marko Dević, Stoja Nimac, Šimica Pavić, Marko Radaš i Marko Čurčija.[3] Nakon oslobođenja, selo je obnovljeno i vratio se najveći dio izbjeglih Hrvata.
Gospodarstvo[uredi]
Spomenici i znamenitosti[uredi]
- Ostatci srednjovjekovne tvrđave Ostrovica, posjed Bribirskih knezova [4]
- Svetište Svetog Nikole Tavelića u Lišanima [5][6]
Obrazovanje[uredi]
- Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić"
Kultura[uredi]
- Kulturno umjetničko društvo "Lišane"
Šport[uredi]
- Malonogometni klub "Lišane"
- Boćarski klub "Lišane"
Izvori[uredi]
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ ph: (VIDEO) 5. rujna 1992. Zločini agresorske srpske vojske (Šibenik i okolica) – zaraženi mržnjom prema Katoličkoj Crkvi i Hrvatima srušili desetine crkava . Narod.hr. 5. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.
- ↑ Petar Horvatić: 28. rujna 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Vukšić, Lišane Ostrovičke, Zadar) – ubijeni brojni svećenici i časne sestre. Narod.hr. 28. rujna 2020. Pristupljeno 1. srpnja 2023.
- ↑ http://www.zadar.hr/page.asp?pageID=3&destID=16
- ↑ http://sibenska-biskupija.hr/upe-i-samostani/skradinski-dekanat/107/260-liane
- ↑ http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1611&Itemid=50
Literatura[uredi]
- Marin Buovac - Mirela Kalcina: Povijesno-kulturne i heraldičke odrednice Općine Lišane Ostrovičke / The Cultural-Historical and Heraldic Characteristics of the Community of Lišane Ostrovičke, Grb i zastava, Zagreb, br. 19, 2016., str. 35.
- Marin Buovac - Mirela Kalcina: Ostrovica u općini Lišane Ostrovičke: Lokalitet prvog grba Dalmacije / Hrvatske [Location of the Oldest Coat of Arms of Dalmatia / Croatia: Ostrovica in the Lišane Ostrovičke Community], Grb i zastava, Zagreb, br. 20, 2016., str. 29.
Vanjske poveznice[uredi]
Nedovršeni članak Lišane Ostrovičke koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
| |||||||
.gif){kind=link}
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |