Sjevernobački okrug
| Севернобачки управни округ Severnobački upravni okrug Sjevernobački upravni okrug | |||
|---|---|---|---|
| Položaj | |||
| |||
| Uprava | |||
| Središte | Subotica | ||
| Broj gradova i općina | 3 | ||
| Broj naselja | 45 | ||
| - Broj urbanih naselja | |||
| - Broj ruralnih naselja | |||
| Statistika | |||
| Površina | 1 784 km² | ||
| Stanovništvo (popis 2002.) | 200 140 | ||
| - Gustoća | 112,1 stan./km² | ||
| Karta okruga | |||
| |||
| |||
Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije. Nalazi se u zemljopisnoj regiji Bačkoj u AP Vojvodini.
Općine
Sjevernobački okrug sastoji se od tri općine unutar kojih se nalazi 45 naselja.
Općine su:
Gospodarstvo
Činjenica da je skoro 90% površine poljoprivredno zemljište umnogome određuje i gospodarsku strukturu okruga. Ovdje je razvijena mesna, poljoprivredna i prerađivačka industrija. Nosioci gospodarskog razvoja okruga su poduzeća elektrometalskog kompleksa, a značajni su i kapaciteti u kemijskoj industriji, kao i u industriji namještaja.
Gospodarstvo Sjevernobačkog okruga u velikoj mjeri određuje i blizina državne granice sa Mađarskom i činjenica da su na njegovom teritoriju granični prijelazi Kelebija i Horgoš. S dovršetkom autoceste Feketić - državna granica, područje okruga postaje atraktivnim za domaća i strana ulaganja.
Stanovništvo
Stanovništvo okruga je velikim dijelom etnički miješano. Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine:
- Mađari = 87,181 (43.56%)
- Srbi = 49,637 (24.8%)
- Hrvati = 17,227 (8.6%)
- Bunjevci = 16,454 (8.22%)
- Jugoslaveni = 9,488 (4.74%)
- Crnogorci = 5,219 (2.6%)
- Ostali.
Jezici koje su stanovnici naveli kao materinske su:
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriju okruga je živjelo 205.401 stanovnika, i to po nacionalnoj strukturi:
| Narod | Stanovnika | Postotak |
|---|---|---|
| Srbi | 32.892 | 16,1% |
| Jugoslaveni | 25.563 | 12,5% |
| Bunjevci | 17.527 | 8,6% |
| Hrvati | 16.965 | 8,2% |
| Crnogorci | 5.688 | 2,7 |
| Mađari | 98.914 | 48,1% |
| Ostali | 7.852 | 3,8% |
Religija
Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine pripadnici sljedećih vjerskih skupina:
- rimokatolici = 117,456 (58.69%)
- pravoslavci = 55,028 (27.50%)
- protestanti = 9,844 (4.92%)
- ostali.
Subotica je višenacionalan i višereligijski centar: uz pravoslavnu i katoličku, kao najveće, u gradu ima blizu trideset malih vjerskih zajednica. Glavni crkveni objekti su:
- Pravoslavna crkva u Aleksandrovu, iz 17. stoljeća.
- Pravoslavna crkva iz 18. stoljeća.
- Katedrala sv. Terezije Avilske iz 1797. godine
- Franjevački samostan iz 1723. godine
- Sinagoga
Vanjske poveznice
| ||||||||