Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rekaški dijalekt

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 509712 od 7. svibanj 2022. u 20:59 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)


Ovaj je članak dio niza o
štokavskom narječju hrvatskoga jezika

Osobine

Štokavski dijalekti:

Zapadnoštokavski dijalekti:

Prijelazni govori:

hrvatski dijalekti i lokacija rekaških govora i izvan Hrvatske

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se nalazi i u područjima oko Rekaša u Rumunjskoj i pograničnim dijelovima uz srbijansko-rumunjsku granicu.
Glavne karakteristike su;

  • zatvorenoekavski refleks jata
  • od e i od prednjeg nazala dobiveno je otvoreno e (postoje i ikavizmi)
  • refleks poluglasa je [a], samoglasnog l [u]
  • dočetno [l] je dalo neslogovno [o] ili slogovno [u]
  • razlikuje se u skupini -ao, je li bilo etimološko, odnosno je li refleks sekundarnog poluglasa
  • dolazi fonem [dc] kao zvučni parnjak [c]
  • naglasak (i to kratkosilazni) se povlači s krajnjeg otvorenog sloga, dok se oba silazna povlače ako im je prethodila duljina
  • govor nema tonskih opozicija ni nenaglašene duljine
  • u otvorenom krajnjem slogu fakultativno se skraćuje dugosilazni naglasak (rumunjski utjecaj)
  • jednače se genitiv i lokativ te dativ i instrumental u množini
  • akuzativ množine muškog roda jednak je nominativu množine
  • infinitivi su krnji i cjeloviti

Govor je izgubio većinu zapadnoštokavskih odlika, međutim postoji usmena tradicija o doseljenju iz istočne Slavonije kao i naknadnom doseljavanju 20-ak obitelji iz Mrkoplja u Gorskom kotaru. Stanovnici i govornici ovog govora sami sebe zovu Šokcima.

Izvori

  • Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003., str. 134.-135.
  1. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003., str. 134.-135.
Sadržaj