Karaševski dijalekt

Predloženo je da se ovaj članak preimenuje u "Karaševsko-svinjički dijalekt" iz razloga: Terminologija koja se ne koristi. (Rasprava)

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Ovaj je članak dio niza o štokavskom narječju hrvatskoga jezika
Osobine fonologija leksik morfologija
Štokavski dijalekti:
Zapadnoštokavski dijalekti: Slavonski dijalekt Vlahijska oaza Zapadni dijalekt (novoštokavski ikavski) Govori moliških Hrvata Istočnobosanski dijalekt Pečuški šćakavski jekavski Novoštokavski jekavski dijalekt Dubrovački Žumberački Prijelazni govori: Iločki Bokeljsko-perojski Rekaški Karaševski Janjevačko-letnički uredi

hrvatski dijalekti i lokacija karaševskih govora i izvan Hrvatske

Riječ je o govorima Hrvata Karaševa. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se nalazi i u područjima oko Karaševa u Rumunjskoj. Govor je srodan s govorom pravoslavnih Srba u Svinjici. Karaševci su se vjerojatno doselili na današnje područje u 15.st-u, a obično se smatra da su porijeklom s donjeg toka Timoka.
Glavne karakteristike su;

• većinom koriste šwa kao kontinuant refleksa poluglasa, kao druge vrijednosti se javljaju [e] i [a], a mjestimično se javlja i [i]
• pod naglaskom se čuva zatvoreno e, a izvan naglaska je jat obično dao i
• [e] i prednji nazal su se spojili u otvoreno e
• čuva se samoglasno [l], pri čemu se često ispred njega razvija šwa
• na kraju riječi se čuva [l]
• čuvaju se palatalni plozivi [t'] i [d']
• jotiraju se i labijali [s*blje], ali ne i u trpnom pridjevu [dimeno]
• artifikati [č] i [dž] se izgovaraju umekšano
• [x] se čuva rijetko na početku riječi ispred vokala
• javlja se artifikat [dc], obično u inicijalnoj skupini -dcv [dcvezda], [dcvono]
• čuva se i dočetna skupina -st npr. grost (grozd)
• čuva se č ispred r, uz razvijanje sekundarnog vokala npr. [čerešnje] (trešnje), [čerevo] (crijevo), č*rn (crn)
• imaju jednonaglasni sustav, stari kratki naglasak je povučen s posljednjeg sloga
• instrumental jednine muškog i srednjeg roda ima nastavak -am, kao i u sjevernoslavenskim jezicima
• koristi se katolički nomenklatura u sakralnom rječniku (put križa, iako postoji i krst, itd...)

Govor spada u skupinu torlačkih.