Québec (grad)

Québec; Ville de Québec
	Pogled na Québec
; Zastava	; Grb
	Nadimak: La Vieille Capitale ("Glavni grad")
	Geslo: Don de Dieu ferai valoir ("Božji dar u dobroj službi")
	Koordinate: 46°49′N 71°13′W / 46.817°N 71.217°W
Država	Kanada
Pokrajina	Québec
Regija	Capitale-Nationale
Osnivač	Samuel de Champlain
	Vlast
- Gradonačelnik	Régis Labeaume
	Površina
- Ukupna	484,10 km²
- Kopno	454,26 km²
- Područje utjecaja	3.349,12 km²
Visina	98 m
	Stanovništvo (2011.)
- Grad	696.946
- Gustoća	1.041,2/km²
- Urbano područje	516.622
- Urbana gustoća	1.137,7/km²
- Područje utjecaja	765.706
- Gustoća područja utjecaja	228,6/km²
Vremenska zona	UTC-5 (UTC-5)
- Ljeto (DST)	UTC-4 (UTC-4)
Pozivni broj	418 i 581
Službeni jezik	francuski
	Službena stranica www.ville.quebec.qc.ca
Zemljovid
	; Položaj grada Québec u Québecu

Québec city (Franc: Ville de Quebec ili jednostavno Quebec) je glavni grad istoimene kanadske provincije Québec, u kojoj je i treći najveći grad (nakon Montreala i Lavala). Stari grad Quebec jedini je utvrđeni grad u Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, a čije zidine postoje i danas. Zbog čega je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1985. godine^[2].

Kolaž znamenitosti Quebeca

U gradu se nalaze i važne institucije poput Državnog sabora Quebeca (Assemblée nationale du Québec), Državnog muzeja umjetnosti (Musée national des beaux-arts du Québec) i Muzej civilizacije (Musée de la civilisation).

Povijest

Rana povijest

Naselje Quebec 1608. god.

Ime grada je anglikanizarina verzija riječi Kébec, što znači "mjesto gdje se rijeka sužava". Québec je jedan od najstarijih gradova sjeverne Amerike i samo je devet gradova bilo podignuto prije njega na Sjevernoameričkom kontinentu, ali Québec je jedini među njima građen s namjerom trajnog naseljavanja, dok su sva ostala naselja trebala biti privremena, tako da se danas smatra da je Québec prvi grad u Angloamerici.

Québec je utemeljio francuski istraživač i diplomat, Samuel de Champlain 3. srpnja 1608. godine, na dugo napuštenom području zvano Stadacona. Champlain, također zvanim Ocem Nove Francuske, je služio kao njen upravitelj sve do svoje smrti.

Na kraju francuske vladavine 1763., područje današnjeg Québeca je bio u potpunosti različit od današnjeg. Šume, sela, polja i pašnjac su okrućivali grad od 8000 stanovnika. Grad se izdvajao svojom monumentalnom arhitekturom, utvrdama, blatnjavim i prljavim ulicama. Unatoč svojoj urbanosti i svojim položajem kao glavni grad, Québec je ostao mali kolonijalni grad sa bliskim vezama prema svojoj seoskoj okolici.

Britanska vladavina

Luka Quebec početkom 20. st.

Tijekom Američke revolucije, revolucijske postrojbe su napale Québec u pokušaju "oslobađanja" grada. Poraz revolucijskih postrojba stavio je kraj nadama da će se Québec pridružiti Američkoj revoluciji i da će Kanada postati dio Sjedinjenih Američkih država. U strahu od ponovnog napada, 1820. počela je gradnja gradskih zidina kojima se i danas koristi vojska te su i turistička atrakcija.

Godine 1840., nakon što je osnovana Kanadska provincija, službu glavnoga grada su dijelili Kingston, Montreal, Toronto, Ottawa i Québec. 1867. Ottawa je postala glavnim gradom Dominionom Kanade.

20. i 21. stoljeće

Québec je 1925. pogodio potres Charlevoix–Kamouraska.

Tijekom Drugog svjetskog rata, u Québecu su održane dvije konferancije. Prva Konferencija u Québecu je održana 1943. sa Franklinom Delanom Rooseveltom, Winstonom Churchillom i T.V. Soongom. Druga Konferencija u Québecu je održana 1944. na kojoj su se sastali Roosevelt i Churchill. Obje su se održale u zgradama zidina i Château Frontenaca. Velik dio planova Dana D su napravljeni ondje.

Znamenitosti

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Stade Municipal

Québec je jedini utvrđeni grad Sjeverne Amerike čije su gradske zidine, portali i tornjevi sačuvani. Masivne zidine okružuju utvrdu u cijeloj duljini od 4,6 km i na taj način ga čine Gibraltarom Sjeverne Amerike. Stari grad (Vieux-Québec) leži u podnožju utvrde stare preko tri stotine godina, ovaj povijesni dio ima prekrasne vrtove i impozatne zgrade s muzejima koji pričaju o njezinoj vojnoj prošlosti. Gornji grad, koji je dugo bio vjersko i upravno središte, posjeduje vrijedne spomenike kao što su Dauphine Redoubt, citadela i dvorac Frontenac. Stubišta i žičara ga povezuju s uskim ulicama i uličicama starog Donjeg grada. Povijesni grad, proglašen svjetskom baštinom, pokriva oko 10 km kvadratnih niskih kućica s kamenim zidovima, kosim krovovima i prozorima u krovu kao i ulicama kojima dominiraju velike zgrade 18. i 19. st. Ovaj dio grada je najbolje posjetiti pješice, ili u kočiji. Sa svojim europskim izgledom, slobodnog duha, prazničnim raspoloženjem, mnogobrojnim barovima, grad Québec je središte francuske Kanade.

Stara luka, na strateškom mjestu mjestu gdje rijeka St. Charles ulazi u rijeku St. Lawrence i pokriva površinu od 33 hektara, a impresivne su zgrade svjedoci stoljetne intezivne pomorske aktivnosti.

Grad je poznat po zimskom festivalu Carnaval d'hiver de Québec, hotelu Château Frontenac, te po Musée de la Civilisation. U turističke znamenitosti se ubrajaju i slapovi Montemorency, i bazilika Sainte-Anne-de-Beaupré u obližnjem gradu Beaupré.

Stara gradska vijećnica i zgrada Price
Québec viđen sa opservatorija
Crkva Gospe od pobjede (Notre-Dame-des-Victoires)
Muzej civilizacije
Dvorac Frontenac, danas hotel
Stari glavni željeznički kolodvor Gare du Palais
Državni sabor Quebeca
Državni muzej umjetnosti
Mostovi Quebec i Pierre Laporte
Ledeni dvorac tijekom zimskog festivala

Stanovništvo

Québec je jedan od najstarijih gradova Sjeverne Amerike s populacijom od 528.595 stanovnika, i metropolitskim područjem od 717.600 stanovnika (2005.). Između 1996. i 2001., stanovništvo grada Québeca se uvećavalo po stopi od 1,6%, u usporedbi s porastom od 1,4% u cijeloj pokrajini Québec, ali od tada se broj stanovnika u gradu smanjuje, a u njegovoj bližoj okolici povećava. U vrijeme popisa iz svibnja 2001. godine broj stanovnika Québeca je bio 682.757, ali je šire gradsko područje imalo tek 710.700 stanovnika, dok je pokrajina Québec imala 7.237.479 stanovnika.

Prema popisu iz 2001., više od 90% stanovništva su bili katolici, uz brojnu židovsku i protenstantsku populaciju.