Pimachiowin Aki
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Pimachiowin Aki (ojibwa: ᐱᒪᒋᐅᐃᐧᓂ ᐊᑭ, tj. „Zemlja koja daje život”) je zaštićeno područje tajga koje pokriva veliko područje (43.000 km², poput veličine Danske[1]) kanadskih pokrajina Manitoba i Ontario. Ovo područje presijecaju rijeke i ispunjeno je jezerima, močvarama i tajgama[2]. Ono je dio izvornog staništa Chippewa indijanaca Anishinaabe(g) kulture (Prvi narod Poplar Rivera, Prvi narod Little Grand Rapidsa, Prvi narod Pauingassija, Prvi narod Pikangikuma i Prvi narod Bloodveina[1]) koji ovdje žive više od 7.000 godina od ribolova, lova i skupljanja plodova[2]. Područje uključuje i Pokrajinski park Atikaki i Pokrajinski park šumskih sobova (Woodland Caribou Provincial Park).
Pimachiowin Aki je izvanredan primjer kulturne tradicije Ji-ganawendamang Gidakiiminaan („čuvanje zemlje”), koja se sastoji u štovanju darova Stvoritelja, poštujući sve oblike života i očuvanju skladnih odnosa s drugima. Ovu tradiciju utjelovljuje složena mreža mjesta za uzdržavanje, starih naselja, putova i obrednih mjesta, često povezani vodenim putovima. Zbog toga je Pimachiowin Aki upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 2018. godine[3].
Čuvanje zemlje uključuje ceremonije na određenim mjestima kojima se komunicira s drugim bićima ili se štuju sveta mjesta poput stijena s piktogramima, gnijezda mitskih gromovitih ptica, mjesta obitavanja memegwesiwaga („malih špiljskih ljudi”), kako bi se ostvarila skladna veza s duhovima bića s kojima Anishinaabe dijele zemlju. Ovo učenje se usmeno prenosi generacijama i uključuje poštivanje starijih, učenje imena svetih mjesta što služi kao poticaj sjećanja, kao što su mjesta namirnica, staza i mjesta povijesnih obitavališta Anishinaabea[2].
Prirodne odlike
Pimachiowin Aki je najkompletniji i najveći primjer sjevernog američkog borealnog štita (tajga), uključujući njezinu karakterističnu bioraznolikost i ekološke procese. Pimachiowin Aki sadrži izuzetnu raznolikost kopnenih i slatkovodnih ekosustava te u potpunosti podržava požare, protok nutrijenata, kretanje vrsta i veze plijeana i grabežljivaca koji su bitni ekološki procesi u tajgama. Izvanredna veličina, nepromjenljivost i raznolikost ekosustava Pimachiowina Akija podržava karakteristične šumske vrste kao što su šumski sob, los, vuk, gorska kuna, jezerska jesetra (Acipenser fulvescens), leopardska žaba (Lithobates), veliki plijenor i kanadska crnoglavka (Cardellina canadensis). Između vrsta kao što su vuk, los i šumski sob, te kanadski ris i američki zec (Lepus americanus), održavaju se važni odnosi plijena i grabežljivca.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Pimachiowin Aki - The Land (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Pimachiowin Aki na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.
- ↑ World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 29. srpnja 2018.
Vanjske poveznice
- Službene stranice parka (engl.)
- pimachiowinaki.org (engl.)