Branko Ivanković (skladatelj)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 497238 od 30. travnja 2022. u 13:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir skladatelj

Branko Ivanković (Zagreb, 31. listopada 1968.) hrvatski je skladatelj, dirigent, glazbenik, aranžer i glazbeni producent. Mlađi je brat blizanac etnologa i folklorista Ivice Ivankovića.[1][2]

Životopis

Po završetku osnovne škole te osnovnog i srednjeg školovanja u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Branko Ivanković je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji upisao studij kompozicije. Osnove skladateljskoga umijeća učio je kod prof. Stanka Horvata, a zatim je studirao u razredima prof. Marka Ruždjaka i prof. Frane Paraća.

Dirigiranje je učio privatno kod Ina Perišića u Zagrebu te potom kao stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić[3] na Visokoj školi za glazbu i scenske umjetnosti u Beču (njem. Hochschule für Musik und darstellende Kunst Wien, današnji Universität für Musik und darstellende Kunst Wien) u razredima prof. Uroša Lajovica i prof. Günthera Theuringa. Godine 2010. na zagrebačkoj je Muzičkoj akademiji u razredu prof. Frane Paraća završio preddiplomski studij kompozicije.

Godine 1994. je zajedno s kolegom Antunom Tomislavom Šabanom i violinistom Božidarom Ljubinom bio inicijator obnove rada Zagrebačkog komornog orkestra (pri Hrvatskom društvu skladatelja), s kojim je održao nekoliko zapaženih koncerata. ↓1

Kao skladatelj, aranžer i dirigent surađivao je i surađuje s mnogim folklornim ansamblima, amaterskim i profesionalnim pjevačkim zborovima te instrumentalnim ansamblima u zemlji i u inozemstvu: primjerice Ansamblom narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO,[4][5][6][7][8] Studentskim kulturno-umjetničkim društvom »Ivan Goran Kovačić«,[9][10] Zagrebačkim folklornim ansamblom dr. Ivana Ivančana,[11] Kulturno-umjetničkim društvima »Jedinstvo« i »Brodosplit« iz Splita, Folklornim ansamblom »Matija Gubec«, Folklornom družinom »Vuga« i Tamburaškim sastavom »Grofovi«[12][13] iz Karlovca, Tamburaškim orkestrom »Campanera« iz Đakova,[14] Folklornim ansamblom »Štokavci« iz Čajte u južnoaustrijskome Gradišću, Ženskim pjevačkim zborom »Jele« i Tamburaškim orkestrom »Kardinal Stepinac« iz Vancouvera, Zborom bečke glazbene mladeži (njem. Wiener Jeunesse Chor), Mješovitim zborom Hrvatske radiotelevizije,[15] Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske,[16] itd.

U razdoblju od 2002. do 2005. godine bio je angažiran kao dirigent Mješovitoga pjevačkog zbora na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, gdje je povremeno poučavao i teorijske glazbene predmete.

Od veljače 2007. do studenoga 2010. godine bio je vanjski honorarni suradnik u Fono-odjelu Glazbene dokumentacije Hrvatskoga radija, gdje je osim digitalizacije fonograđe editirao glazbu te obrađivao podatake o autorima i izvođačima za programske potrebe redakcija zabavne i narodne glazbe. Od listopada 2012. do listopada 2016. za potrebe Prvoga programa Hrvatskoga radija autorski je uređivao emisije u ciklusu Amaterska glazba i stvaralaštvo.[17] Povremeno je bio angažiran i kao glazbeni producent za studijska i koncertna snimanja za potrebe radijskoga i televizijskoga programa te produkciju trajnih snimaka za fonoteku Hrvatskoga radija (primjerice Akademski harmonikaški orkestar »Ivan Goran Kovačić« iz Zagreba, Tamburaški orkestar KUD-a »Dragutin Domjanić« iz Adamovca,[18][19] Vokalna skupina »Arete« iz Konjščine, Puhački orkestar »Rozga«[20] i dr.).

Kao svestrani glazbenik – pijanist, klavijaturist, harmonikaš, bas-gitarist i tamburaš te poznavatelj i svirač mnogih tradicijskih narodnih glazbala poput duda, gajda, dipli, tambura samica, šargije, lijerice, okarina, žveglica, diplica, šurli i sopila – djeluje u raznim glazbenim žanrovima, posebice tzv. ozbiljnoj te zabavnoj i folklornoj glazbi. Član je Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara, Hrvatske glazbene unije i Matice hrvatske, piše knjige o glazbi te prevodi stručnu literaturu.[21]

Djela (izbor)

Skladbe

  • Preludij za glasovir (1988.)
  • Nokturno za glasovir (1988.)
  • Pet minijatura za glasovir (1988.)
  • Mala suita za glasovir (1989.)
  • Scherzo za glasovir (1989.)
  • Žabe za dječji zbor (1990., stihovi: Oton Župančič)
  • Jesen za dječji ili ženski zbor i glasovir (1990., stihovi: Dobriša Cesarić)
  • Tri meditacije za ženski zbor (1990., stihovi: Mak Dizdar)
  • San u kamenu za ženski zbor i glasovir (1990., stihovi: Jure Kaštelan)
  • Pet bagatela za violinu i violončelo (1991.)
  • Introdukcija i Scherzo za gudački orkestar (1991.)
  • Per varios casus... za gudački kvartet (1992.)
  • Ricordanza za violinu i glasovir (1993.)
  • V vodi sanje..., dvije pjesme za alt, flautu, fagot i glasovir (1993., stihovi: Nikola Pavić)
  • Ave Maria za mješoviti zbor (1994.)
  • Quodlibet za kvintet limenih puhača i orgulje ili glasovir (1994./1995., rev. 2010.)[22]
  • Salve Regina za ženski zbor (1995.)
  • Pater noster za mješoviti zbor (1997.)

Glazbene obrade

  • Žetva u Kupljenovu, žetveni običaj, pjesme i plesovi Kupljenova – koreografija: Ivica Ivanković (1987.)
  • Igrajte nam japa, pjesme i plesovi Međimurja – koreografija: Ivica Ivanković (1987./1988.)
  • Idem kolu, makar ne igrala, pjesme i plesovi Brodskog posavlja – koreografija: Ivica Ivanković (1988.)
  • Kresnice, ivandanjski običaj, pjesme i plesovi jaskanskoga Prigorja – koreografija: Ivica Ivanković (1988.)
  • Alaj volim u kolu igrati, pjesme i plesovi Slavonije – koreografija: Ivica Ivanković (1988.)
  • Oro se vie, pjesme i plesovi (Povardarja) – koreografija: Ivica Ivanković (1989.)
  • Vlaške igre – koreografija: Desanka Đorđević (1989.)
  • Šanti Juraj vu zelenju, jurjevski običaj iz Hrvatskog zagorja – koreografija: Ivica Ivanković (1989.)
  • Dobar večer stara mila majko, pjesme i plesovi hrvatske Posavine – koreografija: Ivica Ivanković (1990.)
  • Ženji mlada doklen ti je ’lada, žetveni običaj jaskanskoga Prigorja – koreografija: Ivica Ivanković (1991.)
  • Mi smo djeca vesela, dječje igre i pjesme iz Slavonije – koreografija: Silvija Jurković (1992.)
  • Otočke kraljice – koreografija: Ivica Ivanković (1993., rev. 2002.)
  • Korčulanski bali, plesovi otoka Korčule – koreografija: Ivica Ivanković (1993., rev. 2010.)
  • Podvelebitskim kanalom – koreografija: Andrija Ivančan (1993.)
  • Žena ide na gosti, pjesme i plesovi Podravine – koreografija: Ivica Ivanković (1994.)
  • Bog poživi kuće gospodara, pjesme i plesovi Draganića – koreografija: Ivica Ivanković (1995.)
  • Ljubljeni svatovi, svadbeni običaj iz južnoga Gradišća – koreografija: Josef Jugovits (1996.)
  • Kad zapjevam ja ovak’ malena, pjesme i plesovi karlovačkoga Pokuplja – koreografija: Ivica Ivanković (1998.)
  • Žetva, žetveni običaj južnoga Gradišća – koreografija: Josef Jugovits (1998.)
  • Vazmeni tanci, uskrsni običaj južnoga Gradišća – koreografija: Josef Jugovits (2000.)
  • Četarski fašnjaki, pokladni običaj južnoga Gradišća – koreografija Ivica Ivanković (2002.)
  • Tiček nam popieva, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja – koreografija: Ivica Ivanković (2003.)
  • Orkestracija skladbe Svrši stopi moje Krste Odaka za mješoviti zbor i simfonijski puhački orkestar (2003.)
  • Sad idemo dole v Posavinu, pjesme i plesovi hrvatske Posavine – koreografija: Ivica Ivanković (2004.)
  • Lepa moja gora zelena, pjesme i plesovi sesvetskog Prigorja – koreografija: Ivica Ivanković (2005.)
  • Kordunaške uspomene, pjesme i plesovi Korduna – koreografija: Ivica Ivanković (2006.)
  • Pjesme i plesovi Zagrebačkog polja – koreografija: Ivica Ivanković (2007.)
  • Goranski bal, pjesme i plesovi Gorskoga kotara – koreografija: Ivica Ivanković (2007.)
  • Žumberačke rušnarice – koreografija: Ivica Ivanković (2008.)
  • Tajnovitom Bilogorom, pjesme i plesovi Bilogore – koreografija: Ivica Ivanković (2010., rev. 2014.)
  • Lep’ mi je vrtek ograjen, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja – koreografija: Ivica Ivanković (2010.)
  • Ajde kolo, nemoj stati, slavonska kola i kolede – koreografija: Ivica Ivanković (2011.)
  • Negda na Demerju, pjesme i plesovi Demerja – koreografija: Ivica Ivanković (2011.)
  • Ajde Šokci da se veselimo, pjesme i plesovi Baranje – koreografija: Ivica Ivanković (2012.)
  • Pokraj Kupe, vode ’ladne, pjesme i plesovi Pokuplja – koreografija: Ivica Ivanković (2013.)

Stručne korekture, prijevodi, transkripcije i notografija

  1. Petrović, Tihomir: Nauk o glazbi, Zagreb: HDGT, 2005. ISMN M-9005242-2-5[23]
  2. Eggebrecht, Hans Heinrich: Bachovo „Umijeće fuge“. Pojava i tumačenje, Zagreb: HDGT, 2005. ISMN M-90055242-1-8[24][25]
  3. Petrović, Tihomir: Nauk o kontrapunktu, Zagreb: HDGT, 2006. ISBN 953-98095-1-7 [26]
  4. Kunze, Stefan: Wolfgang Amadeus Mozart: Simfonija u g-molu, KV 550, Zagreb: HDGT, 2006. ISBN 953-98095-3-3[21]
  5. Prautzsch, Ludwig: Ovime stupam pred Prijestolje tvoje. Figure i simboli u posljednjim djelima Johanna Sebastiana Bacha, Zagreb: HDGT, 2007. ISBN 978-953-98095-6-8
  6. Jakolić, Božica & Horvat, Jasna (ur.): Donjosutlanski govor i običaji. Zbornik kajkavske ikavice, Zagreb: Školska knjiga, 2007. ISBN 978-953-95782-0-4
  7. Ivanković, Ivica: Kupljenski spomenar – 1. diel – Tanci i popievke, Kupljenovo: KUD »Kupljenovo« / Zagreb: FoMa, 2012. ISBN 978-953-6878-21-5
  8. Balaskovics, Melanie & Subosits, Ronald: Iz štokavskoga vrtljaca... gradišćanskohrvatske narodne jačke iz štokavske krajine okolo Čajte, Schachendorf: VA »Štokavke« / Oberschützen: Burgenländisches Volksliedwerk, 2013. ISBN 978-3-200-03356-6[27]

Diskografija (izbor)

  • Audio kazeta Zorja je, zorja..., Folklorni ansambl SKUD-a »Ivan Goran Kovačić«, Zagreb, 1989.[9]
  • CD Festival Međugorje: Klasična duhovna glazba, Ganga music, 1995.[28][29]
  • CD Gradišće okolo Pinke – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 1997.[30]
  • CD Je li se još kad spomeneš? – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 1999.[31]
  • CD Danas spivaj ’se stvorenje – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 2001.[32]
  • CD/DVD Polag Pinke – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 2003.[33]
  • CD Svjetlo božićne noći – FD »Vuga«, Croatia Records, 2008.[34]
  • CD Božićni koncert – Ansambl LADO, Aquarius Records, 2010.[35]
  • CD Hrvatsko biserje – FD »Vuga«, Croatia Records, 2012.[36]
  • CD Iz kajkavskih krajeva, vol. 3 i 4 – Ansambl LADO, Aquarius Records, 2012.[37]
  • CD Hrvatsko biserje 2 – FD »Vuga«, Croatia Records, 2014.[38]

Nagrade i priznanja

  • 1994. – Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za skladbe Ricordanza i V vodi sanje...
  • 1994. – 1. nagrada stručnoga žirija na Međunarodnom glazbenom festivalu u Međugorju za skladbu Ave Maria[39]
  • 1999. – zahvalnica Ansambla LADO za doprinos u njegovanju hrvatske narodne baštine povodom 50. obljetnice Ansambla
  • 2000. – priznanje na Europskom međunarodnom skladateljskom natjecanju IBLA Grand Prize u Italiji[40]
  • 2015. – nominacija za hrvatsku glazbenu nagradu Porin u kategoriji za najbolji album folklorne i etno glazbe za album Hrvatsko biserje 2[41]

Bilješke

  1. ↑1  Prvi koncert tog novoobnovljenoga Zagrebačkoga komornog orkestra održan je 1. svibnja 1994. u Velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u povodu obilježavanja 900 godina Zagrebačke nadbiskupije i grada Zagreba. Orkestar je u programu svakog svog koncerta izvodio barem jedno djelo hrvatskoga skladatelja: u sklopu prvoga koncerta praizvedena je skladba »Konture« Antuna Tomislava Šabana.[42]

Izvori

  1. ↑ Discogs.com – Branko Ivanković, pristupljeno 21. veljače 2015.
  2. ↑ HDS ZAMP: Branko Ivanković, pristupljeno 21. veljače 2015.
  3. ↑ Prvih deset godina Fonda Lovro & Lilly Matačić (1987. – 1997.), Zagreb: Fond Lovro i Lilly Matačić, str. 7
  4. ↑ Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO / Program – Vokalno instrumentalni program, pristupljeno 3. veljače 2015.
  5. ↑ HUOJ – Božićni koncert Ansambla LADO u Zagrebu 2006., pristupljeno 3. veljače 2015.
  6. ↑ Joško Ćaleta: »Lado i glazba«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 175
  7. ↑ Ivan Ivančan mlađi: »Lado danas«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 32 i 41
  8. ↑ Bojan Pogrmilović: »Lado – kreatori i interpreti«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 82
  9. ↑ 9,0 9,1 SKUD »Ivan Goran Kovačić« (Zagreb) / Folklorni ansambl: Diskografija, pristupljeno 21. veljače 2015.
  10. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl Ivan Goran Kovačić ‎– 60 Godina Folklornog Ansambla Ivan Goran Kovačić - 1948 – 2008, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  11. ↑ Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana / Repertoar, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  12. ↑ Tamburaški sastav Grofovi / Povijest (Arhivirano 30. listopada 2016.), pristupljeno 2. ožujka 2015.
  13. ↑ Discogs.com – Tamburaški Sastav »Grofovi«, pristupljeno 10. ožujka 2015.
  14. ↑ Discogs.com – Tamburaški Orkestar „CAMPANERA“: Tambura Je Sve Što Imam, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  15. ↑ Discogs.com – U Čast Gospi / Festival Međugorje: Klasična Duhovna Glazba, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  16. ↑ Barbara Govorčin: »Trubljom i rogom na neprijatelja!«, Studio, br. 83, str. 66-69 (18. prosinca 1997.)
  17. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo, autor: Branko Ivanković, pristupljeno 3. veljače 2015.
  18. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo: »Iz produkcije Hrvatskoga radija« (2), pristupljeno 3. veljače 2015.
  19. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo: »Iz produkcije Hrvatskoga radija« (3), pristupljeno 3. veljače 2015.
  20. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo: »Iz produkcije Hrvatskoga radija«, pristupljeno 3. veljače 2015.
  21. ↑ 21,0 21,1 HDGT / Izdavaštvo: »Wolfgang Amadeus Mozart: Simfonija u g-molu, KV 550«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  22. ↑ Muzički informativni centar: Simply Brass i Mia Elezović u Dvorani Lisinski, pristupljeno 26. srpnja 2019.
  23. ↑ HDGT / Izdavaštvo: »Nauk o glazbi«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  24. ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica, pristupljeno 6. veljače 2015.
  25. ↑ HDGT / Izdavaštvo: »Bachovo „Umijeće fuge“. Pojava i tumačenje«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  26. ↑ HDGT / Izdavaštvo: »Nauk o kontrapunktu«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  27. ↑ www.volksgruppen.orf.at – Pjesmarica „iz štokavskoga vrtljaca“ objavljeno 11. studenoga 2013., pristupljeno 27. srpnja 2019.
  28. ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica, pristupljeno 3. veljače 2015.
  29. ↑ The European Library.org – CD Festival Međugorje: Klasična duhovna glazba, 1995., pristupljeno 3. veljače 2015.
  30. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Gradišće Okolo Pinke, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  31. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Je Li Se Još Kad Spomeneš, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  32. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Danas Spivaj ’Se Stvorenje, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  33. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Polag Pinke, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  34. ↑ Croatia Records – Folklorna družina VUGA: CD Svjetlo božićne noći, pristupljeno 6. veljače 2015.
  35. ↑ Discogs.com – LADO ‎– Božićni Koncert / Christmas Concert, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  36. ↑ Croatia Records – Folklorna družina VUGA: CD Hrvatsko biserje, pristupljeno 6. veljače 2015.
  37. ↑ Discogs.com – LADO ‎– Iz Kajkavskih Krajeva - Vol. 3 I 4, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  38. ↑ Croatia Records – Folklorna družina VUGA: CD Hrvatsko biserje 2, pristupljeno 6. veljače 2015.
  39. ↑ Maja Stanetti: »Međunarodni glazbeni festival „Međugorje ’94“. Skladbe pobjednice«, Večernji list, 25. srpnja 1994.
  40. ↑ IBLA Foundation / 2000 Laureates: Most distinguished and Talented artists, pristupljeno 3. veljače 2015.
  41. ↑ www.porin.org – Dobitnici 22. Porina, pristupljeno 11. ožujka 2015.
  42. ↑ Muzički informativni centar: Konture za gudački orkestar (Antun Tomislav Šaban), pristupljeno 3. veljače 2015.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Branko_Ivanković_(skladatelj)&oldid=497238"