Legrad
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina
Legrad je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Zemljopis
Nekada grad, a danas zapravo seosko naselje Legrad je općinsko središte u Podravini (Koprivničko-križevačka županija), 18 km sjeverno od Koprivnice; 956 stanovnika (2011.)[1]. Leži na 132 m aps. visine, blizu ušća Mure u Dravu.
Stanovništvo
Prema popisu iz 2001. općina Legrad ima 2.764 stanovnika. Od toga muškaraca 1.316, a žena 1.448. Stanovništvo po naseljima:
- Antolovec - 93
- Kutnjak - 331
- Legrad - 1.218
- Mali Otok - 170
- Selnica Podravska - 344
- Veliki Otok - 333
- Zablatje - 275
Prema popisu stanovništva 2011. godine općina Legrad je imala 2.241 stanovnika.[1]
Uprava
Posljednji lokalni izbori održani su u svibnju 2017. Načelnik je Ivan Sabolić (SDP), a zamjenica načelnika Kristina Turk (SDP). Općinsko vijeće ima 11 članova i to 2 vijećnika HDZ, a 9 vijećnika koalicija SDP-HNS-HSS. Zanimljivo je da je u Legradu 2010. pokrenuto prvo skupljanje potpisa za raspisivanje referenduma za smjenu načelnika u RH. Prikupljeno je dovoljno potpisa, ali je natpolovična većina vijećnika odbila raspisvanje referenduma.
Povijest
Spominje od 1384. U XV. st. dobio status trgovišta (oppidum), od 1610. ima grb. Godine 1643. Ferdinand III. je Legradu dodijelio privilegij slobodnog trgovišta, a sredinom XVII. st. se kratko spominje kao grad (civitas). U XVI. st. ulazi u sastav posjeda Zrinskih koji u Legradu uređuju sjedište Legradske ili Međimurske kapetanije izgradivši protuosmansku utvrdu 1567. godine. Legrad je kratko bio pod osmanskom vlašću (1577. – 1579. i 1600. ). U XVII. i XVIII. st. u Legradu su razvijeni trgovina i cehovi (Stari ceh – 1677., čizmarski - 1697., brodarski 1717., tkalački 1747., mlinarski 1768. i dr.). Od 1671. djeluje tridesetnica, a od 1682. se spominje solana. Krajem XVII. i početkom XVIII. st. s više od 3000 stanovnika Legrad je najveće naselje županije Zala, te jedno od najvećih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U blizini je kratko postojala utvrda Novi Zrin (1661. – 1664.). Legrad se meandriranjem, nakon poplave 1710. našao na desnoj, podravskoj obali Drave. Nakon što je od 1848. – 1861. bio u sastavu Hrvatske, Legrad je do 1918. u sastavu mađarske županije Zala. Pod mađarskom okupacijom 1941. – 1945. Katolička župa se spominje 1540. Od druge pol. XVI. do početka XVIII. st. većina stanovništva su protestanti pa djelatnost katoličke župe zamire pred naletom protestantizma (mala skupina protestanata i danas živi u Legradu). Katolička župa je obnovljena 1641. kada je izgrađena drvena crkva. God. 1769.-1784. sagrađena je današnja barokna crkva sa zaobljenim svetištem u kojemu su vrijedne zidne iluzionističke slike. U parku se nalazi grupa pilova iz XVIII. st. Zanimljivo je da je Legrad u drugoj polovici XIX. stoljeća dobio željezničku stanicu s današnje mađarske strane rijeke Drave, a ta je željeznička stanica sve do prije nekoliko godina nosila naziv Legrad. U drugoj polovici XX. st. dolazi do razvoja košaraštva, a u blizini Legrada je pronađeno bogato nalazište zemnog plina. Veliki potencijal ovom mjestu daje nalazište termalnih voda u obližnjem selu Kutnjak.
Gospodarstvo
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti
- Barokna crkva Presvetog trojstva u Legradu
- Evangelička crkva
- Evangelička škola
- Barokni trg s pilovima u Legradu
- Kupalište na rijeci Dravi
- Barokni gostinjac iz 18. stoljeća
- Jezero Šoderica
- Orintološki rezervat Veliki pažut
- Novi Zrin - obilježje od velikog povijesnog značenja
Obrazovanje
- Osnovna škola Legrad
Kultura
- KUD "Zrin" Legrad
Šport
- NK Graničar Legrad jedan je od najpoznatijih nogometnih klubova u županiji. Natječe se u četiri kategorije:
- pioniri
- juniori
- seniori
- veterani.
Momčadi su promjenjivog karaktera, pa ih često vidimo na čelu i na sredini ljestvice. Najveći uspjeh u posljednih 5 godina je osvajanje juniorskog prvenstva.
- ŠRK "Smuđ" Legrad
- Lovačka udruga "Kuna" Legrad
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||
.gif){kind=link}
Nedovršeni članak Legrad koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.