Država Palestina
Država Palestina دولة فلسطين | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Himna Fida'i | |||||
Glavni grad | Jeruzalem, de facto Ramala | ||||
Službeni jezik | arapski | ||||
Neovisnost | 15. studenog 1988.1 | ||||
Površina | 163. po veličini | ||||
- ukupno | 6.020 km2 | ||||
- % vode | 3,5 % | ||||
Stanovništvo | 121. po veličini | ||||
- ukupno (2021.) | 5.208.004[1] | ||||
- gustoća | 731/km2 | ||||
Valuta | egipatska funta, izraelski šekel, jordanski dinar | ||||
Pozivni broj | 970 | ||||
Vremenska zona | UTC +2 UTC +3 ljeti | ||||
Internetski nastavak | .ps | ||||
1Neovisnost proglasilo Palestinsko nacionalno vijeće u Alžiru. |
Palestina (arap. فلسطين, Filasṭīn), službeno Država Palestina (arap. دولة فلسطين, Dawlat Filasṭīn),[2] djelomično je priznata država na Bliskom istoku.[3] Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o neovisnosti koju su 15. studenoga 1988. u egzilu proglasili Palestinska oslobodilačka organizacija[4] i Palestinsko nacionalno vijeće. Međunarodno-pravni status priznat joj je 29. studenoga 2012. nakon glasanja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u Ujedinjenim narodima (s 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).[5]
Članica je Arapske lige, Organizacije islamske konferencije, G77, Međunarodnog olimpijskog komiteta i drugih međunarodnih organizacija.
Palestina je ujedno i naziv za zemljopisno područje na Bliskom istoku.
Zemljopis
Država Palestina sastoji od dva područja, to su: Pojas Gaze i Zapadna obala. Ova dva dijela Palestine razdvaja područje Države Izrael. Palestina graniči s Izraelom, Egiptom i Jordanom.
Etimologija
Naziv Palestina potiče od naroda pod nazivom Filistejci, koji je nastanjivao ovo područje u antičko doba. Filistejci su imali nekoliko nezavisnih gradova-država, od kojih su najznačajniji bili Gaza, Ašdod i Aškelon. Filistejci su bili indoeuropski narod grčkog porijekla čije izvorno ime (najvjerojatnije Kaftori) ostaje nepoznato. Riječ Palestina hebrejskog je porekla, i u povijesnom, lingvističkom i kulturološkom pogledu odnosila se isključivo na drevne Filistejce, dok se u modernoj političkoj terminologiji povezuje s arapskim stanovništvom Palestine. Filistejci su se naselili na područje Levanta u 12. stoljeću pr. Kr., a filistejska država bila je uništena od strane Asirije u 8. stoljeću pr. Kr..
Nakon neuspješnog židovskog ustanka protiv Rimljana 135. godine, Rimljani su preimenovali provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina. Termin "Palestina" bio je nakon toga sporadično korišten od strane europskih povjesničara, kao i od strane Križara. Za vrijeme Osmanskog Carstva službeni naziv za Palestinu bio je Vilajet Sirija-Jerusalim. Britanci su svoju koloniju, osnovanu 1920. godine, također nazvali Palestinom. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine, a posebno nakon Šestodnevnog rata, termin Palestina i Palestinski narod počinju se u terminološko-lingvističkom smislu povezivati s arapskim stanovništvom tog područja.
Povijest
Od 7. stoljeća, Palestina je dio Arapskog kalifata, a u 11. stoljeću osvajaju je Križara. Nakon pobijede muslimana nad Križarima u 12. stoljeću, Palestina ulazi u sastav države Ajubida, a u 16. stoljeću postaje dio Osmanskog carstva.
Nakon Prvog svjetskog rata
Nakon Prvog svjetskog rata, Palestina postaje kolonija Britanskog Carstva, da bi 1947. godine bila predložena njena podjela na židovsku i arapsku državu. Stvorena je, međutim, samo država Izrael, koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja je trebalo da pripadnu državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela (Zapadna Obala i Pojas Gaze) uključeni su tada u sastav Jordana i Egipta.
Povijest nakon
Tijekom Šestodnevnog rata u 1967. godini, Izrael osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna Palestinska Samouprava 1994. godine. Godine 2004., Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. Godine 2007. kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija Hamas, koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.
Dana 29. studenog 2012. godine, Generalna skupština OUN-a primila je Palestinu kao promatrača u nepunopravno članstvo.
Filistejsko područje za vrijeme antičkog doba
Administrativna podjela
Guvernati
Područje Palestine je podijeljeno na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.
Guvernati na Zapadnoj Obali
Guvernati u Pojasu Gaze
Za razliku od guvernata u Pojasu Gaze, koje su u potpunosti pod upravom Palestinaca, guvernati na Zapadnoj Obali su djelimično pod kontrolom Palestinaca, a djelimično pod direktnom kontrolom Izraela.
Gradovi
Najveći gradovi u Pojasu Gaze su:
- Gaza (400.000)
- Kan Junis (200.000)
- Džabalija (103.000)
- Rafa (152.920)
- Bait-Lahija (40.000)
Najveći gradovi na Zapadnoj Obali su:
- Istočni Jeruzalem (385.000)
- Hebron (229.000)
- Nablus (130.000)
- Ramala (57.000)
- Tulkarm (54.000)
- Kalkilija (40.000)
- Vitlejem (28.000)
- Dženin (20.000)
- Jerihon (20.000)
Najveći grad Palestine je Gaza, dok je službeni glavni grad države Istočni Jeruzalem. S obzirom da je Istočni Jeruzalem pod upravom Izraela i službeno povezan sa Zapadnim Jeruzalemom, sjedišta dviju palestinskih vlada nalaze se u Ramali i Gazi. Svi veći gradovi Palestine, izuzev Istočnog Jeruzalema, su pod palestinskom upravom.
Politika
Međunarodno priznanje
Iako je od strane UN-a priznata kao neovisna država, Palestina samo djelomično kontrolira područja na koje polaže pravo, a postoje i dvije suprotstavljene palestinske vlade. Pojasom Gaze, koji je u potpunosti pod kontrolom Palestinaca, upravlja palestinska vlada organizacije Hamas, dok Zapadnom Obalom, koja je i dalje pod okupacijom Izraela, upravlja palestinska vlada organizacije Fatah.
Galerija
Palestina, 1920.
Jeruzalem, formalno glavni grad Države Palestine
Palestinska putovnica u vrijeme Britanskog mandata nad Palestinom
Palestina, 1759.
Vidi još
Izvori
- ↑ "State of Palestine Population". Worldometers. https://www.worldometers.info/world-population/state-of-palestine-population/ Pristupljeno 13. svibnja 2021.
- ↑ Britannica, The Editors of Encyclopaedia.. "Palestinian Authority" (engl.). Encyclopædia Britannica, 31. srpnja 2021.. https://www.britannica.com/topic/Palestine-Liberation-Organization Pristupljeno 13. svibnja 2021.
- ↑ "United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications". Millenniumindicators.un.org. 31. listopada 2013.. http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm Pristupljeno 13. svibnja 2021.
- ↑ Britannica, The Editors of Encyclopaedia.. "Palestine Liberation Organization" (engl.). Encyclopædia Britannica, 15. lipnja 2020.. https://www.britannica.com/topic/Palestine-Liberation-Organization Pristupljeno 13. svibnja 2021.
- ↑ Charbonneau, Louis. "Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state". Reuters. http://www.reuters.com/article/2012/11/29/us-palestinians-statehood-idUSBRE8AR0EG20121129 Pristupljeno 13. svibnja 2021.
Literatura
- Becker, Tal. International Recognition of a Unilaterally Declared Palestinian State: Legal and Policy Dilemmas. Jerusalem Center for Public Affairs. Prsitupljeno 28. 9. 2011.
- Cross, Tony (24. 9. 2011). „After Abbas's UN Bid Are Palestinians Closer To Having a State?”. Radio France Internationale. Prsitupljeno 28. 9. 2011.
Vanjske poveznice
- Status Palestine u UN (A/RES/67/19), cijeli tekst
- Politička izjava o proglašenju
- Stalna promatračka misija UN
|