Jerihon je neolitičko naselje; najstarije gradsko naselje, utemeljen 8350. – 7350. prije Krista.
Naselje je bilo okruženo bedemom s kulama, a unutar bedema je živjelo oko 1000 – 1500 stanovnika. Kuće su bile od čerpića (sušena opeka). Na nalazištu su uočljivi slojevi koji ukazuju na kontinuitet života.
Jerihon A je stupanj za koji su karakteristične okrugle kuće od čerpića. U kasnijem razvoju naselje je već i u toj fazi utvrđeno kamenim zidom ispred kojeg je jarak. Sačuvana je 8 metara visoka kula. Kameno oruđe je još uvijek mezolitsko. Snažno utvrđenje se tumači strateškim položajem grada.
Jerihon B je faza u kojoj još uvijek nema keramike (valja napomenuti da je razdoblje nastanka Jerihona unutar razdoblja akeramičkog neolitika), dok se u graditeljstvu sve više javljaju pravokutne građevine, a oko dvorišta je grupirano više prostorija. Zidovi i podovi zgrada su premazani ilovačom, a katkad su crveno obojeni.
Pokojnici su pokapani ispod kuća. Kosturi su pronađeni u zgrčenom položaju, a lubanje su bile uklonjene.
Razlog je bio što su obitelji pokojnih mislile da se u glavi pokojnika nalazi njegov duh pa su oni te glave obložili gipsom da taj duh iz njihove glave ne bi pobjegao, t.zv. jerihonske glave.[nedostaje izvor] Glave su se čuvale u kućama pored ognjišta.[nedostaje izvor]Posebno tretirane (školjke u očnim šupljinama) kao kultni predmeti. Postoji teorija da je takvo pokapanje svojstveno zemljoradničkim društvima. Ponekad su pokapane i statue u prirodnoj veličini, vjerojatno kao surogat ako bi tijelo pokojnika bilo nemoguće pokopati.
Nedovršeni članak Jerihon koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.