Svalbard

Svalbard
Glavni grad	Longyearbyen
Službeni jezik	norveški
Državni vrh
- Vrsta	Norveška regija
- Kralj	Harald V.
- Guverner	Per Sefland
Površina	122. po veličini
- ukupno	62.049 km2
Stanovništvo	230. po veličini
- ukupno (2004.)	2.756
- gustoća	0.04/km2
Valuta	norveška kruna
Pozivni broj	+47
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 (ljeti)
Internetski nastavak	.no (.sj je dodijeljen, ali se ne koristi)

Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola. Skupina otoka je smještena od 74° do 81° sjeverno i 10° do 34° istočno, a ujedno je i najsjeverniji dio Kraljevstva Norveške. Tri otoka su naseljena - Spitsbergen, Bjørnøya i Hopen. Svalbardski ugovor iz 1920. je potvrdio norvešku vlast nad otočjem, a Svalbardskom uredbom iz 1925. Norveška je odlučila učiniti Svalbard dijelom kraljevstva, a ne zavisnim teritorijem.

Povijest

Vikinzi i Rusi mogli su otkriti Svalbard već u 12. stoljeću, jer u tradicionalnim norveškim zapisima postoji zemlja znana kao Svalbarði, što doslovno znači hladan rub. No, prvo neosporivo otkriće je ono Nizozemca Willema Barentsa koji je na otočje stigao 1596. Od 1612. do 1720. blizina zapadne obale Spitsbergena bila je područje za lov na kitove u kojem su sudjelovali danski, engleski, francuski, nizozemski i norveški brodovi. Procjenjuje se da su samo Nizozemci odnijeli 60.000 kitova iz svoje baze Smeerenburg. Tamo je bilo i središte brojnih ekspedicija koje su istraživale Arktik. Opsežno geološko mapiranje otočja provele su ekipe iz Cambridgea i ostalih sveučilišta između četrdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a uglavnom ih je vodio britanski geolog W. Brian Harland.

Najveći otok Svalbarda je Spitsbergen, čije ime na nizozemskom znači oštri vrhovi, a nekad se cijelo otočje nazivalo tim nazivom dok se sam otok nazivao Vestspitsbergen.

Zemljopis

Obala otoka Prinz-Karl-Vorland

Otoci koji čine Svalbard smješteni su od 74° do 81° sjeverno i od 10° do 34° istočno. Otočje ima površinu od 62.049 km², a dominiraju tri velika otoka - Spitsbergen (39.000 km²), Nordaustlandet (14.600 km²) i Edgeøya (5.000 km²). Tu je i manji otok Barentsøya (Barentsov otok) i nekoliko još manjih otoka.

60% Svalbarda pokriveno je glečerima i snijegom, ali Sjevernoatlantska struja ublažuje arktičku klimu i održava okolne vode plovnima veći dio godine. Budući da je otočje smješteno sjeverno od Arktičkog kruga u najvećem naselju Longyearbyenu od 20. travnja do 23. kolovoza traje polarni dan dok je od 26. listopada do 15. veljače u tijeku polarna noć.

Sobovi na otoku Spitsbergen.

Na Svalbardu živi velik broj morskih ptica poput morskog papagaja, malog alka i troprstog galeba te ostalih morskih ptica kao što su arktička čigra i četiri vrste velikog grabežljivog galeba. Svalbardski ptarmigan je jedina kopnena ptica koja je prisutna na otočju tijekom cijele godine, a samo dvije ptice pjevice migriraju na otočje tijekom raznožavanja - snježna strnadica i sjeverna bjelka.

Na otočju žive četiri vrste sisavaca - svalbardski poljski miš, arktička lisica, svalbardski sob i polarni medvjed. Budući da su polarni medvjedi veoma česti na otočju, svi ljudi moraju poduzeti mjere opreza kad se nalaze izvan naselja, što uključuje i nošenje puške. Ipak, zakon štiti polarne medvjede, braneći bilo kome da ih ozlijedi ili smeta.

Na Svalbardu se može pronaći i velik broj raznolikih cvatućih biljaka. Iako su vrlo male, te biljke koriste kratki period cijelodnevnog danjeg svjetla za svoj šareni cvat.

Naselja

• Barentsburg (Баренцбург) - rusko naselje s 900 stanovnika
• Bjørnøya
• Grumant (Грумант) - rusko naselje napušteno 1961., 2003. najavljeno oživljavanje rudarskih aktivnosti
• Longyearbyen - 1.700 stanovnika
• Ny-Ålesund - 40 stanovnika
• Pyramiden (Пирамида) - rusko naselje napušteno 2000.
• Smeerenburg - nizozemsko naselje napušteno oko 1660.
• Sveagruva - 210 stanovnika

Naselja nisu cestovno povezana, a kao prijevozna sredstva koriste se brodovi, zrakoplovi, helikopteri i motorne sanjke.

Demografija

Svalbard ima populaciju od otprilike 2.800 ljudi od kojih su 60% Norvežani, a 40% Rusi i Ukrajinci. Službeni jezik je norveški, ali u ruskim naseljima koristi se ruski. Nekoć je mješavina oba jezika poznata kao russenorsk bila lingua franca cijele regije Barentsovog mora.

Vjera

Prevladava kršćanstvo.

Ekonomija

Ekonomske aktivnosti na Svalbardu su usredotočene na ugljeno rudarstvo te na ribarstvo i lov na životinje. No, u posljednjim desetljećima 20. stoljeća značajno se se razvili turizam, istraživačke aktivnosti, visoko školstvo i high-tech poduzeća poput stanice za satelitski prijenos. Norveška državna ugljenska kompanija zapošljava blizu 60% norveškog stanovništva na otočju, pokreće brojne lokalne usluge i opskrbljuje većinu lokalne infrastrukture.

Flora

Na Svalbardu danas postoji 184 popisanih vaskularnih biljnih vrsta, od čega 108 Magnoliophyta, 54 Liliopsida i 10 Pteridophyta. na crvenoj listi je 48 vrsta, i od toga 9 kritično ugroženih.

Vrste

1. Alchemilla glomerulans CR
2. Alopecurus ovatus = Alopecurus magellanicus
3. Arabis alpina
4. Arctagrostis latifolia EN
5. × Arctodupontia scleroclada EN
6. Arctophila fulva
7. Arenaria humifusa VU
8. Arenaria pseudofrigida
9. Arnica angustifolia
10. Betula nana ssp. tundrarum NT
11. Bistorta vivipara
12. Botrychium boreale CR
13. Botrychium lunaria CR
14. Braya glabella subsp. purpurascens
15. Cakile maritima subsp. islandica
16. Calamagrostis neglecta subsp. groenlandica = Calamagrostis stricta
17. Calamagrostis purpurascens VU
18. Campanula rotundifolia subsp. gieseckiana = Campanula giesekiana, VU
19. Campanula uniflora VU
20. Cardamine bellidifolia subsp. bellidifolia = Cardamine bellidifolia
21. Cardamine pratensis subsp. angustifolia
22. Cardamine silvestris
23. Carex bigelowii subsp. arctisibirica CR
24. Carex capillaris subsp. fuscidula VU
25. Carex concolor CR
26. Carex fuliginosa
27. Carex glacialis VU
28. Carex glareosa
29. Carex krausei VU
30. Carex lachenalii
31. Carex lidii VU
32. Carex marina subsp. pseudolagopina VU
33. Carex maritima
34. Carex nardina subsp. hepburnii
35. Carex parallela
36. Carex rupestris
37. Carex saxatilis subsp. laxa
38. Carex subspathacea
39. Carex ursina
40. Cassiope tetragona
41. Cerastium alpinum
42. Cerastium arcticum
43. Cerastium cerastoides
44. Cerastium regelii subsp. caespitosum
45. Chrysosplenium tetrandrum
46. Cochlearia groenlandica
47. Comastoma tenellum EN
48. Coptidium lapponicum
49. Coptidium pallasii NT
50. Coptidium × spitsbergense = Ranunculus × spitsbergensis
51. Cystopteris fragilis
52. Deschampsia alpina
53. Deschampsia sukatschewii subsp. borealis
54. Draba alpina
55. Draba arctica
56. Draba corymbosa
57. Draba fladnizensis VU
58. Draba glabella
59. Draba lactea
60. Draba micropetala NT
61. Draba nivalis
62. Draba norvegica
63. Draba oxycarpa
64. Draba pauciflora NT
65. Draba subcapitata
66. Dryas octopetala
67. Dupontia fisheri
68. Empetrum nigrum subsp. hermaphroditum
69. Equisetum arvense subsp. alpestre
70. Equisetum arvense subsp. arvense
71. Equisetum scirpoides
72. Equisetum variegatum subsp. variegatum
73. Erigeron eriocephalus VU
74. Erigeron humilis
75. Eriophorum scheuchzeri subsp. arcticum
76. Eriophorum sorensenii NT
77. Eriophorum triste
78. Euphrasia wettsteinii EN
79. Eutrema edwardsii
80. Festuca baffinensis
81. Festuca brachyphylla VU
82. Festuca edlundiae
83. Festuca hyperborea NT
84. Festuca rubra subsp. richardsonii
85. Festuca viviparoidea
86. Harrimanella hypnoides NT
87. Hierochloe alpina
88. Hippuris lanceolata
89. Honckenya peploides subsp. diffusa NT
90. Huperzia arctica = Huperzia appressa
91. Juncus albescens
92. Juncus arcticus VU
93. Juncus biglumis
94. Juncus leucochlamys EN
95. Kobresia simpliciuscula subsp. subholarctica EN
96. Koenigia islandica
97. Luzula nivalis
98. Luzula wahlenbergii NT
99. Mertensia maritima subsp. tenella
100. Micranthes foliolosa
101. Micranthes hieraciifolia
102. Micranthes nivalis
103. Micranthes tenuis
104. Minuartia biflora = Cherleria biflora
105. Minuartia rossii NT
106. Minuartia rubella
107. Minuartia stricta CR
108. Oxyria digyna
109. Papaver cornwallisense
110. Papaver dahlianum
111. Pedicularis dasyantha
112. Pedicularis hirsuta
113. Petasites frigidus
114. Pinguicula alpina
115. Pleuropogon sabinii NT
116. Poa abbreviata
117. Polemonium boreale
118. Potentilla arenosa subsp. chamissonis
119. Potentilla crantzii
120. Potentilla hyparctica
121. Potentilla insularis
122. Potentilla lyngei
123. Potentilla nivea
124. Potentilla pulchella
125. Puccinellia angustata
126. Puccinellia coarctata NT
127. Puccinellia phryganodes
128. Puccinellia svalbardensis CR
129. Puccinellia vahliana NT
130. Pucciphippsia vacillans NT
131. Ranunculus arcticus
132. Ranunculus glacialis VU
133. Ranunculus hyperboreus subsp. arnellii
134. Ranunculus hyperboreus subsp. hyperboreus
135. Ranunculus nivalis
136. Ranunculus pygmaeus
137. Ranunculus sulphureus
138. Ranunculus wilanderi EN
139. Rhodiola rosea
140. Rubus chamaemorus CR
141. Sagina caespitosa EN
142. Sagina nivalis
143. Salix herbacea
144. Salix lanata CR
145. Salix polaris
146. Salix reticulata
147. Saxifraga aizoides
148. Saxifraga cernua
149. Saxifraga cespitosa
150. Saxifraga hirculus subsp. compacta
151. Saxifraga hyperborea
152. Saxifraga oppositifolia
153. Saxifraga platysepala
154. Saxifraga rivularis
155. Saxifraga svalbardensis
156. Sibbaldia procumbens EN
157. Silene acaulis
158. Silene involucrata subsp. furcata
159. Silene uralensis subsp. arctica
160. Stellaria humifusa
161. Stellaria longipes
162. Taraxacum acromaurum
163. Taraxacum arcticum
164. Taraxacum brachyceras
165. Tofieldia pusilla
166. Trisetum spicatum
167. Vaccinium uliginosum EN
168. Woodsia glabella EN

Vanjske poveznice

• Stranice svalbardskog guvernera
• The Svalbard Pages - informacije i poveznice vezane uz otočje
• Svalbard Tourism - službene turističke informacije o Longyearbyenu i Svalbardu

Portal:Europa

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Svalbard
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Svalbard
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Svalbarda