Opsada Knina (1592.) | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
![]() Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
![]() |
![]() | ||||||
Zapovjednici | |||||||
![]() Mahmud-beg Murat-beg Tardić |
![]() | ||||||
Postrojbe | |||||||
oko 25.000 vojnika s dosta topništva[1] | par stotina vojnika |
Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[2]
Opsada
Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, sa ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.[3]
Vidi još
Izvori
- ↑ Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
- ↑ TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
- ↑ Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20
Literatura
- Klaić, Vjekoslav (1988). Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. IV. Zagreb
|