Evolucijska razvojna biologija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 330970 od 17. studeni 2021. u 00:14 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Evolucijska razvojna biologija ili evolucijska biologija razvoja (evolucija razvoja ili neslužbeno evo-devo, od engl. evolution of development), polje biologije koje uspoređuje razvojne procese različitih organizama radi određivanja ancestralnih odnosa među njima i radi otkrivanja kako su razvojni procesi evoluirali. Osvrnuta je na porijeklo i evoluciju embrionalnog razvoja; kako modifikacije razvoja i razvojnih procesa vode k proizvodnji novih obilježja kao što je evolucija perja;[1] ulogu razvojne plastičnosti u evoluciji; kako ekologija utječe na razvoj i evolucijsku promjenu; te na razvojnu osnovu homoplazije i homologije.[2]

Iako se zanimanje za odnos ontogeneze i filogeneze pruža unatrag do devetnaestog stoljeća, suvremeno polje evolucije razvoja dobilo je poticaj nakon otkrića gena koji reguliraju embrionalni razvoj u modelnim organizmima. Opće hipoteze odolijevaju ispitivanju jer se organizmi znatno razlikuju u obliku i veličini.

Usprkos tomu, sada se čini da upravo onako kao što evolucija teži stvoriti nove gene od dijelova starih gena (molekularna ekonomija) tako evolucija razvoja demonstrira da evolucija izmjenjuje razvojne procese da bi stvorila nove i inovativne strukture od starih genskih mreža (poput koštanih struktura čeljusti koje su devijacijom postale košćice srednjeg uha) ili će konzervirati (molekularna ekonomija) slučan program u glavnini organizama kao što su geni razvoja oka u mekušaca, kukaca i kralježnjaka.[3] [4] U početku je glavni interes bio na dokazu homologije u staničnim i molekularnim mehanizmima koji reguliraju tjelesni plan i razvoj organa. No sljedeći su pristupi uključili razvojne promjene povezane sa specijacijom.[5]

Više informacija

Referencije

  1. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  2. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
  3. • Nepoznat parametar: first5
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: bibcode
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: last4
    • Nepoznat parametar: first4
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: last5
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last3 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first3 nije dopušten u klasi journal
  4. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last2 nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
  5. • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal

Izvori

• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: ref
• Nepoznat parametar: authorlink
• Nepoznat parametar: ref

Secord, James A. (2003) Victorian sensation: the extraordinary publication, reception, and secret authorship of Vestiges of the natural history of creation.

Preporučena literatura

• Nepoznat parametar: authorlink

Carroll, Sean B. (2005) Endless Forms Most Beautiful: The New Science of Evo Devo and the Making of the Animal Kingdom.

• Nepoznat parametar: authorlink
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi book

Kirschner, Marc

Gerhart, John (2005) The Plausibility of Life: Resolving Darwin's Dilemma.

Uredio: Laubichler, Manfred D. and Maienschein, Jane.

• Nepoznat parametar: authorlink
• Nepoznat parametar: authorlink
  • • Nepoznat parametar: ref
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    Discussion of Carroll, Endless Forms Most Beautiful
• Nepoznat parametar: authorlink
  • • Nepoznat parametar: ref
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal

Vanjske poveznice