Belgijsko pivo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 277401 od 1. studenoga 2021. u 14:24 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Belgijsko pivo (nizozemski: Bier in België, francuski: Bière belge) je skupni naziv za jednu od najbogatijih vrsta piva na svijetu, poznatom po širokom spektru okusa, od ekstremno kiselog do gorkog, a koje se kuha u brojnim gradovima i selima Belgije[1].

Datoteka:Collageachtergrond1.jpg
Kolaž s vrstama belgijskog piva.

Korijeni belgijskog piva datiraju iz vremena prije srednjeg vijeka i srednjovjekovnih redovnika, a ovjekovječeno je na platnima slavnih slikara kao što je Pieter Brueghel stariji, te u bezbrojnim pjesmama[1]. No, odlučujući utjecaj na daljnji razvoj sorti imao je belgijski "Zakon Vandervelde" iz 1919. godine, koji je zabranio prodaju alkoholnih pića u barovima, a time i potražnju za pivom s većim sadržajem alkohola. Zakon Vandervelde je ukinut tek 1983. godine. No, Belgijsko pivo i piše povijest. Tako je 2016. godine pivovara Brugse Zot izgradila pivski cjevovod, kojim vodi pivo iz proizvodnog pogona u povijesnoj gradskoj jezgri do punionice u predgrađu, čime je uspješno riješen ekološki i arhitektonski problem[1].

Poseban značaj belgijskog piva su isticali pivski stručnjaci kao što je Michael Jackson (autor). Iako proizvodnjom piva u Belgiji dominira grupacija Anheuser-Busch InBev, najveća grupacija pivovara na svijetu, u Belgiji ima oko 140 drugih pivovara koji proizvode oko 500 "normalne" piva. Uz posebne vrste piva i obrta piva, ima više od 1.000 Belgijski varijante pivo.

Pivska kultura u Belgiji je prepoznata kao UNESCO-va nematerijalna svjetska baština u studenom 2016. godine[2].

Trapist pivo iz Chimaya s prepoznatljivim i zaštićenim oblikom boca.

Izrada i vrednovanje piva je dio kulturne baštine nizu zajednica u cijeloj Belgiji. Pivska kultura igra važnu ulogu u njihovom svakodnevnom životu, kao i u svečanim prigodama. Gotovo 1500 vrsta piva se proizvode u zemlji različitim metodama fermentacije. Od 80-ih, obrt pivo postalo je osobito popularan. Postoje određene regije koje su poznate po svojim pojedinim sortama, dok su neke zajednice trapista također bile uključene u proizvodnju piva za humanitarne svrhe. Osim toga, pivo se koristi za kuhanje, uključujući i stvaranju proizvoda kao što su pivom bijeljeni sir te se, kao kod vina, može povezati s hranom u sljubljivanju okusa. Postoji nekoliko organizacija pivara koji rade sa zajednicama na širokom nivou zagovarajući odgovornu konzumaciju piva. Održiva praksa je također postala dio kulture u recikliranju ambalaža i poticanju novih tehnologija za smanjenje uporabe vode u proizvodnim procesima. Osim što se ova znanja i vještine prenose u lokalnim društvenim krugovima, njih prenose i majstori pivari koji vode nastavu u pivovarama, te specijaliziranim sveučilišnim kolegijima koji su usmjereni na polje ugostiteljstva i poduzetništva, te male probne pivovare za amaterske pivare[2].

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Cheers as Belgian beer is added to Unesco cultural heritage list, The Guardian, 30. studenoga 2016. (engl.) Preuzeto 16. siječnja 2017.
  2. 2,0 2,1 Beer culture in Belgium na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 16. siječnja 2017.

Vanjske poveznice