Teodor I. Laskaris – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:Infookvir monarh

Teodor I. Laskaris (grč. Θεóδωρος Λάσϰαρις, Theódōros Láskaris) (?, oko 1175. – Niceja, studeni 1221.), nicejski car (1204.-1221.) iz dinastije Laskarisa. Bio je prvi vladar Nicejskog Carstva.

Životopis

Rodio se oko 1175. godine u bizantskoj aristokratskoj obitelji Laskaris. Nakon što je 1204. godine bilo utemeljeno Latinsko Carstvo na razvalinama nekadašnjeg Bizantskoga Carstva, Teodor i njegov brat, svrgnuti bizantski car Konstantin pobjegli su u Malu Aziju odakle su organizirali otpor prema latinskoj vlasti. Na čelo ustanka stao je Teodor koji je za središte pokreta otpora odabrali su grad Niceju.

Godine 1205. proglašen je carem, a 1208. je okrunjen. Iako je pretrpio poraz od vojske Latinskog Carstva u bici kod Pemanena, nakon čega je većina gradova u Bitiniji pala pod vlast Latina, neočekivani poraz latinskog cara Balduina I. 14. travnja 1205. godine u bici kod Hadrijanopola od bugarskog cara Kalojana spriječila je daljnje osvanjanje Latina u Maloj Aziji.^[1]

Osiguravši temelje vlasti, izgradio je državnu organizaciju po uzoru na stari Bizant. Odbio je novi latinski napad 1206. godine pod vodstvom novog latinskog cara Henrika I. Flandrijskog, a vodio je i teške borbe protiv Seldžuka i protiv ostalih grčkih država nastalih na ruševinama Bizanta, a osobito protiv Trapezuntskog Carstva. U sukob između Nicejskog Carstva i Ikonijskog sultanata umiješao se odbjegli bizantski car Aleksije III. Angel koji je pružio izgovor sultanu za napad na Teodora I. Usprkos početnim teškim gubicima, Teodor je odnio pobjedu u proljeće 1211. godine u bici kod Antiohije u Pizidiji.^[2] U međuvremenu je Henrik I. porazio nicejsku vojsku 15. listopada 1211. u bici na Rindaku i probio se do Pergama i Nimfeja, ali ta mu pobjeda nije donijela konačan rasplet sukoba. Budući da su obje strane bile iscrpljene ratom sklopljen je mir krajem 1214. godine u Nimfeju kojim je Henrik I. priznao Nicejsko Carstvo i utvrdio međusobne granice.

Poslije sklapanja mira s Latinskim Carstvom, Teodor je imao odriješene ruke da se sukobi s trapezuntskim carem Davidom Komnenom koji je bio saveznik Latina i u njihovo ime napadao Nicejsko Carstvo. Godine 1214. Teodor je pripojio Niceji cijelo Davidovo područje zapadno od Sinope, zajedno s Heraklejom i Amastridom, čime je učvrstio svoj položaj na južnoj obali Crnog mora.

Godine 1219. oženio se s Marijom Courtenayskom, sestrom latinskog cara Roberta de Courtenaya, čime je dodatno ojačao položaj prema Latinskomu Carstvu. Iste je godine sklopio trgovački ugovor s Mlečanima.^[3]

Naslijedio ga je zet Ivan III. Duka Vatac.

Bilješke

↑ Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 251.-252.
↑ Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 253.
↑ Teodor I. Laskaris - Hrvatska enciklopedija

Literatura

Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 953-212-297-4

Vanjske poveznice

Vladarske titule
Teodor I. Laskaris Dinastija Laskaris Rođ. 1174. Umr. 3. studenoga 1222.
Prethodnik Konstantin Laskaris	nicejski car 1205.–1222.	Nasljednik Ivan III. Duka Vatac

v • r • u Rimski i bizantski carevi

Principat 27. pr.Kr. – 235. po.Kr.	August • Tiberije • Kaligula • Klaudije • Neron • Galba • Oton • Vitelije • Vespazijan • Tit • Domicijan • Nerva • Trajan • Hadrijan • Antonin Pio • Marko Aurelije i Ver • Komod • Pertinaks • Didije Julijan • (Pescenije Niger) • (Klodije Albin) • Septimije Sever • Karakala suvl. Geta • Makrin suvl. Dijadumenijan • Elagabal • Aleksandar Sever

Kriza 235.–284.	Maksimin Tračanin • Gordijan I. i Gordijan II. • Pupijen i Balbin • Gordijan III. • Filip Arapin suvl. Filip Cezar • Decije suvl. Herenije Etruščanin • Hostilijan • Trebonijan Gal suvl. Voluzijan • Emilijan • Valerijan • Galijen suvl. Salonin i [Valerijan II.]] • Klaudije Gotski • Kvintil • Aurelijan • Tacit • Florijan • Prob • Kar • karin i Numerijan • galski carevi: • Postum • (Lelijan) • Marije • Viktorin • (Domicijan) • Tetrik I. suvl. Tetrik II. kao cezar

Dominat 284.–395.	Dioklecijan (cijelo carstvo) • Dioklecijan (Istok) i Maksimijan (Zapad) • Dioklecijan (Istok) i Maksimijan (Zapad) suvl. Galerije (Istok) i Konstancije I. Klor (Zapad) kao cezari • Galerije (Istok) i Konstancije I. Klor (Zapad) suvl. Sever (Zapad) i Maksimin Daja (Istok) kao cezari • Galerije (Istok) i Sever (Zapad) suvl. Konstantin I. Veliki (Zapad) i Maksimin Daja (Istok) kao cezari • Galerije (Istok) i Maksencije (Zapad) suvl. Konstantin I. Veliki (Zapad) i Maksimin Daja (Istok) kao cezari • Galerije (Istok) i Licinije (Zapad) suvl. Konstantin I. Veliki (Zapad) i Maksimin Daja (Istok) kao cezari • Maksencije (sam) • Licinije (Zapad) i Maksimin Daja (Istok) suvl. Konstantin I. Veliki (samoproglašeni August) i Valerije Valens • Licinije (Istok) i Konstantin I. Veliki (Zapad) suvl. Licinije Cezar, Konstantin II., i Krisp kao cezari • (Martinijan) • Konstantin I. Veliki (cijelo carstvo) suvl. sin Krisp kao cezar • Konstantin II. • Konstans I. • Magnencije suvl. Decentije kao cezar • Konstancije II. suvl. Vetranio • Julijan Apostat • Jovijan • Valentinijan I. • Valens • Gracijan • Valentinijan II. • Magnus Maksim suvl. Flavije Viktor • Teodozije I. Veliki • (Eugenije)

Zapadno Rimsko Carstvo 395.–480.	Honorije • (Konstantin III suvl. sin Konstans II.) • Konstancije III. • Ivan kao zapadni uzurpator u Ravenni • Valentinijan III. • Petronije Maksim suvl. Palad • Avit • Majorijan zatim Libije Sever zatim Antemije zatim Olibrije • Glicerije • Julije Nepot (de jure) • Romul Augustul (Usurper)

Istočno/ Bizantsko carstvo 395.–1204.	Arkadije • Teodozije II. • Pulherija • Marcijan • Leon I. • Leon II. • Zenon (prva vladavina) • Bazilisk suvl. sin Marko • Zenon (druga vladavina) • Anastazije I., bizantski car • Justin I. • Justinijan I. Veliki • Justin II. • Tiberije II. Konstantin • Mauricije suvl. sin Teodozije • Foka • Heraklije • Konstantin III. • Heraklona • Konstans II. • Konstantin IV. suvl. braća Heraklije i Tiberije i zatim Justinijan II. • Justinijan II. (prva vladavina) • Leoncije • Tiberije III. Apsimar • Justinijan II. (druga vladavima) suvl. sin Tiberije • Filipik Bardan • Anastazije II. • Teodozije III. • Leon III. Izaurijski • Konstantin V. Kopronim • Artabazd • Leon IV. Hazar • Konstantin VI. • Irena • Nikefor I. • Staurakije • Mihael I. Rangabe suvl. sin Teofilakt • Leon V. Armenac suvl. Konstantin kao mlađi car • Mihael II. Amorijski • Teofil • Mihael III. Pijanica • Bazilije I. Makedonac • Leon VI. Mudri • Aleksandar • Konstantin VII. Porfirogenet • Roman I. Lakapen suvl. sinovi Kristofor, Stjepan i Konstantin kao mlađi suvladari • Roman II. • Nikefor II. Foka • Ivan I. Cimisk • Bazilije II. • Konstantin VIII. • Zoja (prva vladavina) i Roman III. Argir • Zoja (prva vladavina) i Mihael IV. Paflagonac • Mihael V. Kalafat • Zoja (druga vladavina) suvl. Teodora III. • Zoja (druga vladavina) i Konstantin IX. Monomah • Konstantin IX. Monomah (jedini vladar) • Teodora III. • Mihael VI. Stratiotik • Izak I. Komnen • Konstantin X. Duka • Roman IV. Diogen • Mihael VII. Duka suvl. braća Andronik i Konstant i sin Konstantin • Nikefor III. Botanijat • Aleksije I. Komnen • Ivan II. Komnen suvl. Aleksije Komnen • Manuel I. Komnen • Aleksije II. Komnen • Andronik I. Komnen • Izak II. Angel • Aleksije III. Angel • Aleksije IV. Angel • Nikola Kanab kao uzurpator izabran u bizantskom Senatu • Aleksije V. Duka Murzuful

Nicejsko Carstvo 1204.–1261.	Konstantin Laskaris • Teodor I. Laskaris • Ivan III. Duka Vatac • Teodor II. Duka Laskaris • Ivan IV. Duka Laskaris

Istočno/ Bizantsko carstvo 1261.–1453.	Mihael VIII. Paleolog • Andronik II. Paleolog suvl. Mihael IX. Paleolog • Andronik III. Paleolog • Ivan V. Paleolog • Ivan VI. Kantakuzen suvl. Ivan V. Paleolog i Matej Kantakuzen • Ivan V. Paleolog • Andronik IV. Paleolog • Ivan VII. Paleolog • Andronik V. Paleolog • Manuel II. Paleolog • Ivan VIII. Paleolog • Konstantin XI. Paleolog

Kurziv obično uzurpatora ili suvladara.

Nedovršeni članak Teodor I. Laskaris koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.