Martisor

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 225347 od 16. listopad 2021. u 11:28 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Mărțișor je tradicionalni običaj u krajevima gdje žive Rumunji, u Rumunjskoj i Moldaviji. Obilježava se 1. ožujka. Simbolizira dolazak proljeća. Na taj dan prodaje se predmet s crveno-bijelim isprepletenim užetom. Ovaj talisman može biti crno-bijele ili plave i bijele kombinacije. Vjeruje se da onaj tko ga nosi da će biti zdrav i snažan cijele nadolazeće godine.

Ime mărțișor je umanjenica od riječi marț, staro narodno ime za ožujak. U suvremenom rumunjskom se kaže Martie. Stoga, mărțișor znači "mali ožujak", koji je pučko ime za ovaj mjesec.

Sličan običaj postoji u Bugarskoj (Martenica), Albaniji, sjevernoj Grčkoj (Màrtis), istočnoj Srbiji, Italiji, jugoistočnoj Ukrajini (Bukovina i Budžak), Moravskoj Vlaškoj u Češkoj. Etnolozi smatraju ovo običajem tračkih korijena.

Kulturni običaji povezani s 1. ožujka obuhvaćaju tradicije koje se prenose od davnih vremena kako bi proslavile početak proljeća u Bugarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Moldaviji. Da li su, i kako su ovi običaji u vezi je i dalje predmet rasprave među etnolozima. No, oni su svi upisani na popis nematerijalne svjetske baštine 2017. godine[1] kao „Kulturni običaji povezani s 1. ožujkom”[1].

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 Cultural practices associated to the 1st of March na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 31. srpnja 2018.