Terchová
| Terchová | |
|---|---|
| Datoteka:Slovakia Terchova 18.jpg Pogled na naselja s kipa J. Jánošíka | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Žilinski kraj |
| Regija | Severné Považie |
| Prvi spomen | 1580. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Viktor Vallo |
| Površina | |
| • Ukupna | 84,54 km² |
| Visina | 518 m |
| Koordinate | 49°15.20′N 19°02′E / 49.25333°N 19.033°E |
| Stanovništvo (31. prosinca 2013.) | |
| • Entitet | 4.018 (47,53 stan./km²) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 013 06 |
| Pozivni broj | +421 (0)41 |
| Registarska oznaka | ZA |
| Stranica | www.terchova.sk |
<templatestyles src="Module:Location map/styles.css"></templatestyles>  Terchová | |
Terchová (sr. Тјерхова)) je naselje u Žilinskom kraju i Okrugu Žilina, sjeverna Slovačka.
Zemljopis
Terchová je turističko naselje u najposjećenijem zimovalištu u Slovačkoj, Vrátna dolina, u planini Mala Fatra, oko 25 km istočno od grada Žilina. Središtem naselja protječe rijeka Varínka.
Klima je umjereno-kontinentalna. Ljeta su topla, a zime hladne i snježne. Zbog položaja u dolini među planinama je temperatura nešto niža i ima dovoljno padalina.
Povijest
Naselje je osnovano 1580. godine, ali je područje bilo naseljeno i prije njegova osnutka. Prvobitno naselje Vlaha iz razdoblja vlaške kolonizacije, polako se počelo mijenjati u poljoprivredno naselje dolaskom mnogih novih doseljenika u 17. stoljeć. U 19. stoljeću je zbog nekoliko suša i pošasti veliki broj stanovnika emigrirao u SAD, Kanadu i Argentinu. Pred kraj Drugog svjetskog rata polovica starog drvenog dijela sela je izgorjela. Tijekom prvih poslijeratnih godina ona je obnovljena u sklopu dvogodišnjeg plana. Selo je najpoznatije po tome što je mjesto u kojem je rođen i odrastao Juraj Jánošík, slovački odmetnik i nacionalna legenda iz 18. st.
Kultura
Selo je uglavnom poznato po svojoj kulturnoj tradiciji i kao središte turizma. Od ranih 60-ih godina svake godine se održava kulturni festival poznat kao Janošikovi dani. U blizini sela u dolini Vratarima nalazi se centar za ljetni i zimski turizam i skijališta. Tu je i stalna izložba Považskog muzeja Žiline pod nazivom „Janošik i Terchová”.
Terchovska glazba
Važan dio narodne umjetnosti Terchová je glazba koja se prenosila s koljena na koljeno. Najprije je postojala kao pjevanje kojemu su dodane trávnice, zviždaljke i kasnije gudački instrumenti. Gudačku skupinu čine jedna ili dvije prve violine, kontrabas i basist (koji čine određeno udvojavanje koje se zove „basičke”). U ranijim vremenima glazbenici su sami proizvodili instrumente, proizvedene od svojih drvenih sanduka, tzv. „kutije”. Stoga se Terchovská glazba ponekad naziva „glazba kutija”[1]. Terchovská glazba je od 2013. god. upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[2]
Znamenitosti
- Crkva sv. Ćirila i Metoda, prva slovačka crkva posvećena zaštitnicima Europe. Crkva je izgrađena od 1942.-1949. godine, a unutra su drvene skulpture solunskih misionara, kameni žrtveni oltar terchovskih klesara iz 1976. god. Na prozorima su urezani motivi iz razdoblja Ćirila i Metoda.
- Terchovski drveni krevetić, drvene jasle koje su napravili domaći majstori podijeljene na dva dijela; prvi je posvećen Terchovskim starim narodnim obrtima, a drugi biblijskom Novom zavjetu. Prvi put je izložen na Božić 1976. godine.
Poznate osobe
- Jozef Stašo (*1903 – † 1951), SDB, rimokatolički svećenik, tajnik u apostolskoj nuncijaturi u Bratislavi.[3]
Izvori
- ↑ MORAVČÍK, Vladimír, Znovuoživená škatuľová muzika
- ↑ Terchovska glazba na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 17. travnja 2014.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 273 – 274.
| ||||||||||||||||||||
