Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bogoslovska smotra

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 170821 od 29. rujan 2021. u 02:28 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakladnik je Kršćanska sadašnjost.[1]

Povijest

Bogoslovsku smotru je pokrenuo Josip Pazman 1910.[2] u suradnji s Edgarom Leopoldom kao posebni prilog Katoličkog lista. Prve dvije godine su pokretači ujedno i urednici časopisa. Od trećeg godišta (1912.) uređuju Bogoslovsku smotru profesori Pazman i Fran Barac, sve do 1919., kada je zbog poratnih neprilika izašla samo u 2 broja i po tom prestala.

Istom 1923. godine počinje Bogoslovska smotra (Ephemerides theologicae) ponovno izlaziti kao glavno glasilo Hrvatske bogoslovske akademije u redakciji profesorskog zbora bogoslovskog fakulteta, pod odgovornim uredništvom profesora Stjepana Bakšića, a od 1925.godine i profesora Andrije Živkovića. Godine 1939. preuzimaju uredništvo profesori Đuro Gračanin i Janko Oberški. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje. Nakon 1944. godine, u prvim desetljećima Jugoslavije, nastupa najduži prekid i najdublja kriza izdavanja Bogoslovske smotre. Godine 1963. stvaraju se uvjeti za ponovno izdavanje časopisa.[3]

U stručnim radovima Bogoslovske smotre zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti (apologetika, dogmatika, biblikum, moral, pastoral, crkveno pravo i povijest uz skolastičku filozofiju, tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u Hrvata ne može govoriti bez osvrtanja na Bogoslovsku smotru kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta Franjo Bulić, Ivan P. Bock, Pavao Butorac, Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina [4], Dominik Mandić, Juraj Pavić, Svetozar Ritig, Andrija Spiletak, Franjo Šanc, Hijacint Bošković, Urban Talija, Miroslav Vanino, Antonin Zaninović (otac hrvatske muzikologije) [5], Janko Šimrak, Jordan Kuničić, Stjepan Zimmermann, Matija Ivšić, Dragutin Kniewald, Kerubin Šegvić, Milan Ivšić, Adalbert Rebić, Janko Oberški, Vjekoslav Bajsić, Vilim Keilbach, Ante Kresina, Aldo Starić, Tomislav Šagi-Bunić, Ivan Škreblin, Josip Turčinović, Marijan Valković [6] Martin Josip Kirigin [7] Bono Zvonimir Šagi[8] i drugi.

Suvremena Bogoslovska smotra prvenstveno je usmjerena na znanstvene radove s područja teoloških i srodnih znanosti, osobito filozofije, koje se bave općim i kršćanskim religijskim pitanjima, ali časopis je interdisciplinaran i otvoren i za sva ostala područja znanosti (pedagogiju, psihologiju, sociologiju, književnost, pravo, prirodne i tehničke znanosti).

Današnje uredništvo čine Stjepan Baloban, Tonči Matulić, Mario Cifrak, Ružica Razum, Nenad Malović i Andrea Filić.[1] U znanstvenom vijeću danas su Nediljko Ante Ančić, Stjepan Baloban, Ivan Bubalo, Rino Fisichella, Josip Grbac, Tomislav Ivančić, Ivan Koprek, Leopold Neuhold , Tonči Matulić, Salvador Pié-Ninot, Ivica Raguž, Adalbert Rebić, Ivan Marko Rupnik, Thomas Söding, Ciril Sorč, Željko Tanjić, Mato Zovkić , Valentin Zsifkovits i Siniša Zrinščak.[1]

Izvori

Bilješke i lietratura

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta