Toggle search
Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Putorana

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Inačica 162357 od 25. rujan 2021. u 08:44 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Predložak:UNESCO-svjetska baština

Položaj visoravni Putorana u Sibiru
Visoravan iz zraka

Visoravan Putorana (ruski: плато Путорана) je visoka bazaltna visoravan koja se nalazi u planinskom području sjeverozapadnog kraja Srednjosibirske visoravani, pa prema sjeveru, sve do poluotoka Tajmir (Полуостров Таймыр), Rusija; 100 km sjeverno od polarnog kruga. Najviša planina je Kamen planina koja ima visinu od 1700 metara, a najbliže naselje je Norilsk. Visoravan većinom čini sibirski trap (vulkanski bazalt) i u njemu se nalaze najveća ležišta nikla u Rusiji. U njegovom središtu je jezero Vivi koje je ujedno i zemljopisno središte Rusije.

God. 1988. onovan je rezervat prirode Putorana kako bi se zaštitila najveća krda sobova (Rangifer tarandus) na svijetu, ali i velikorogog muflona (Ovis canadensis). Park ima veličinu od 1.887.251 hektara, a uprava mu je smještena u Norilsku. Od 2010. godine Putorana je upisana na UNESCO-vpopis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "potpun subarktički i arktički ekosustav u izoliranom planinskom vijencu koji uključuje tajge, tundre i arktičke pustinje, te nedirnute slatkovodne sustave rijeka i jezera"[1].

Izvori

  1. ↑ http://whc.unesco.org/en/list/1234

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Plateau Putorana

Protection Fund) (eng.)

v •  • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (2)
Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Putorana&oldid=162357"