Lički Novi
| Lički Novi | |
|---|---|
  Lički Novi Lički Novi na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Datoteka:Zastava licko senjske zupanije.gif Ličko-senjska |
| Općina/Grad | Gospić |
| Svetac zaštitnik | Sveti Antun Padovanski |
| Površina | 12,62 km² |
| Zemljopisne koordinate | 44°31′02″N 15°20′00″E / 44.5171°N 15.3334°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 343 |
| - Gustoća | 27,2 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 128 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 298 [1] |
| - Gustoća | 23,6 st./km² |
| Pošta | 53000 Gospić |
| Pozivni broj | +385 053 |
| Autooznaka | GS |
Lički Novi, nekadašnji Novi, je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića u Ličko-senjskoj županiji.
Zemljopis[uredi]
Lički Novi je udaljen 5 km od Gospića, nalazi se na 565 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 12,62 km².[2]
Stanovništvo[uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 343 stanovnika[3] te 128 obiteljskih kućanstava.[4]
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 298 stanovnika.[1]
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[5][1]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1188 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 1088 bar:1869 from:0 till: 858 bar:1880 from:0 till: 828 bar:1890 from:0 till: 949 bar:1900 from:0 till: 1042 bar:1910 from:0 till: 948 bar:1921 from:0 till: 963 bar:1931 from:0 till: 985 bar:1948 from:0 till: 899 bar:1953 from:0 till: 851 bar:1961 from:0 till: 739 bar:1971 from:0 till: 635 bar:1981 from:0 till: 495 bar:1991 from:0 till: 437 bar:2001 from:0 till: 343 bar:2011 from:0 till: 298
PlotData=
bar:1857 at: 1088 fontsize:S text: 1.088 shift:(-10,5) bar:1869 at: 858 fontsize:S text: 858 shift:(-10,5) bar:1880 at: 828 fontsize:S text: 828 shift:(-10,5) bar:1890 at: 949 fontsize:S text: 949 shift:(-10,5) bar:1900 at: 1042 fontsize:S text: 1.042 shift:(-10,5) bar:1910 at: 948 fontsize:S text: 948 shift:(-10,5) bar:1921 at: 963 fontsize:S text: 963 shift:(-10,5) bar:1931 at: 985 fontsize:S text: 985 shift:(-10,5) bar:1948 at: 899 fontsize:S text: 899 shift:(-10,5) bar:1953 at: 851 fontsize:S text: 851 shift:(-10,5) bar:1961 at: 739 fontsize:S text: 739 shift:(-10,5) bar:1971 at: 635 fontsize:S text: 635 shift:(-10,5) bar:1981 at: 495 fontsize:S text: 495 shift:(-10,5) bar:1991 at: 437 fontsize:S text: 437 shift:(-10,5) bar:2001 at: 343 fontsize:S text: 343 shift:(-10,5) bar:2011 at: 298 fontsize:S text: 298 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Povijest[uredi]
U Liku upali su početkom 16. stoljeća Osmanlije. Pad Like pod vlast Turaka dogodio se 1527. godine. Turci su na čitavom području Like izvršili svoju administrativno-teritorijalnu podjelu. Osvojene hrvatske zemlje zapadno od rijeke Une pripojili su isprva Kliškom sandžaku, a zatim su ustanovili samostalan Lički sandžak, koji su podjelili na sedam kotara. Središta pojedinih kotara bili su na Udbini, u Gračacu, Boričevu, Ribniku, Novom, Kuli i Perušiću.
Turci su forsirali razvoj Novoga, pa su mu namijenili funkciju kotarskog središta. Obnovili su staru Novljansku tvrđavu i u nju postavili posadu od 50 vojnika. Oko tvrđave redale su se novljanske kuće kojih je moglo bit stotinjak. Kotarsko područje Novoga zauzimalo je plodno tlo i zbog toga je bilo dobro naseljeno. Zahvaćalo je zemljište od Divosela i Bilaja do Kosinja. U sastavu novljanskog kotara bila su četiri vojvodstva sa sjedištima u Bilaju, Smiljanu, Ostrovici i Kosinju. Od spomenutih mjesta najbolje se razvijao Bilaj. Njegovu tvrđavu na visokoj stijeni Turci su obnovili i u nju postavili posadu od pedesetak momaka. Podgrađe Bilaja razvilo se u trgovačko središte s oko 250 kuća. Ostala vojvodska središta bila su manja mjesta. Na teritoriju novljanskog kotara bilo je i nekoliko većih muslimanskih posjeda. Uz te posjede nastalo je s vremenom nekoliko sela u kojima su živjeli vlaški kršćani. Tako su nastala sela Krznarić, Bogdanić, Bužim, Stari i Novi Hoteš, Obrovac i Badar.
U proljeće 1689. godine, poveo je karlovački general Ivan Josip Herberstein brojnu krajišku vojsku s namjerom potjerivanja Turaka iz Like. Svi dijelovi kršćanske vojske sastali su se 15. lipnja pod turskom tvrđavom u Novom. Istovremeno provalili su u Liku vlaški ustanci pod zapovjedništvom Stojana Jankovića. Vidjevši golemu kršćansku vojsku pred Novim, turska posada predala se bez borbe.
Dok Gospić nije izrastao u upravno središte Like, na njegovu području najviđenije mjesto bio je Novi. Nakon 1689. godine, novljansko stanovništvo se razbježalo. Sljedeće, 1690. godine, kolonizirane su ovamo 34 obitelji iz Ledenica i 28 obitelji vlaških pokrštenika. Popis sačinjen 1712. godine, spominje u Novom 462 stanovnika. Od prezimena navode se Zduna, Matajija, Galac, Tonković, Svetić, Pađen, Jurčić, Belobrk, Kanić, Alić, Šnajdar, Bušljeta, Francetić, Jerković, Sendrić, Ivić, Musić, Brkljača, Umljenović, Hasić, Matijević, Ferić, Čanić, Dešić, Bubaš, Frković, Magašić, Jengić, Marković, Stilinović, Stančić, Kos, Turić, Šabanović, Buneta i Zdunić.[6]
U Lici i Krbavi kao dijelu Karlovačkoga generalata ustrojena je natkapetanija ili velika kapetanija sa središtem najprije u Karlobagu, a zatim u Ribniku u Lici, Ličko-krbavski distrikt podijeljen je u kolovozu 1712. godine na 12 kapetanija i četiri pokrulabije, ali Gospić nije postao upravno središte niti jedne lokalne jedinice, a nije bio ni crkveno središte. Ličko-krbavsi arhivđakon imao je središte u Novom, koji je također bio središte kapetanije kojoj je tada pripadao Gospić.[7]
Turci su Novi, kao i Divoselo, opustošili 1792. godine, a 1835. imao je 665 stanovnika katoličke vjere u 71 domaćinstvu.[8]
Kultura[uredi]
.jpg)
U Ličkom Novom stoji župna crkva Sv. Antuna Padovanskog, sagrađena 1690. godine, a uništena tijekom domovinskog rata 1991. Obnovljena je 2001. godine, a tijekom obnove u crkvi su pronađene stare grobnice i nešto starog nakita.[9]
Obrazovanje[uredi]
Područna škola Lički Novi sagrađena je 1880. za vrijeme uprave Franje Filipovića, zapovjedajućeg generala Krajine. Za vrijeme domovinskog rata školu je pogodio samo jedan metak.
Danas se u školi podučavaju samo prva četiri razreda osnovne škole, ostali se podučavaju u Osnovnoj školi dr. Jure Turić u Gopsiću.
Mjesni odbor se također sastaje u školi.[10]
Poznati Novljani[uredi]
- Vladimir Fajdetić, muzikolog, violinist i glazbeni kritičar
- Franjo Filipović, austrijski general hrvatskog podrijetla
- Ivica Frković, inženjer šumarstva, ministar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i emigrantski politički aktivist
- Juraj (Jurica) Frković, veliki župan Velike župe Gacka i Lika i stožernik u virjeme Nezavnisne Države Hrvatske
- Mate Frković, liječnik, stožernik i ministar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i emigrantski politički aktivist[11]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Popis stanovništva 2011. godine DZS. Pristupljeno 9. ožujka 2018. godine
- ↑ "Toponim: Lički Novi, Gospić.". https://actacroatica.com/hr/. https://actacroatica.com/hr/location/licki_novi/ Pristupljeno 5. lipnja 2020.
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Mirko Marković (kartograf). Ličani kroz prošlost (Drugo izdanje ed.). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. ISBN 953-222-234-0 nevaljani ISBN
- ↑ Željko Holjevac. Gospić u Vojnoj krajini (1689.-1712.-1881.) (Prvo izdanje ed.). Zagreb: Hrvatski zemljopis. str. 20 & 21. ISBN 953-7004-05-8 nevaljani ISBN
- ↑ Franz de Paula Julius Fras (1835.). Mate Pavlić. ed. Cijelovita topografija Karlovačke vojne krajine. Gospić: Biblioteka "Ličke župe". str. 156 & 157
- ↑ "Biskupija". https://gospic.hr/. https://gospic.hr/biskupija/ Pristupljeno 3. lipnja 2020.
- ↑ Zoran Cikovac (16. veljače 2019.). "Osnovna škola - Lički Novi". https://www.youtube.com/. https://www.youtube.com/watch?v=_Tj4CK5IQAc Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ Ivica Mataija. Leksikon Ličana. Gospić: Državni arhiv u Gospiću. ISBN 978-953-7034-34-4 nevaljani ISBN
| |||||||
.gif){kind=small}
