Primorsko-goranska županija

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina.Duljina obalne crte u županiji je 1065 km. Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.

Županijska je himna skladba Ante Pecotića "Zavičaju, tebi".

Administrativna podjela i stanovništvo

Zgrada Primorsko-goranske županije u Rijeci

Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.

• Gradovi:
  • Grad Bakar
  • Grad Cres
  • Grad Crikvenica
  • Grad Čabar
  • Grad Delnice
  • Grad Kastav
  • Grad Kraljevica
  • Grad Krk
  • Grad Mali Lošinj
  • Grad Novi Vinodolski
  • Grad Opatija
  • Grad Rab
  • Grad Rijeka
  • Grad Vrbovsko

• Općine:
  • Općina Baška
  • Općina Brod Moravice
  • Općina Čavle
  • Općina Dobrinj
  • Općina Fužine
  • Općina Jelenje
  • Općina Klana
  • Općina Kostrena
  • Općina Lokve
  • Općina Lopar
  • Općina Lovran
  • Općina Malinska-Dubašnica
  • Općina Matulji
  • Općina Mošćenička Draga
  • Općina Mrkopalj
  • Općina Omišalj
  • Općina Punat
  • Općina Ravna Gora
  • Općina Skrad
  • Općina Vinodolska
  • Općina Viškovo
  • Općina Vrbnik

Stanovništvo

Dobno-spolna piramida Primorsko-goranske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2011. županija je imala 296.195 stanovnika (6.91 % ukupnog stanovništva Hrvatske) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 82,55 stanovnika/km².

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 86,34 %, Srbi 5,03 %, Talijani 1.16 %, Bošnjaci 1,65 % i drugi.

Najčešća prezimena

Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Primorsko-goranskoj županiji su:

1. Babić
2. Tomić
3. Kovačević
4. Petrović
5. Štimac
6. Knežević
7. Ružić
8. Grgurić
9. Malnar
10. Jovanović

Županijska uprava

Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.

• Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
• Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
• Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
• Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
• Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
• Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
• Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
• Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
• Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
• Upravni odjel za zdravstvo
• Ured unutarnje revizije
• Ured županije

Zemljopis

Gorski kotar

Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja - more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:

• priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije);
• otoka (oko 29% teritorija Županije) ;
• Gorskog kotara (oko 37% teritorija Županije).

Na prostoru od 3.582 km² naseljene površine (oko 6,3% naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9% stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km². Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu. Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i kraška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita. Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.

Gospodarstvo

Riva, Rijeka

Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.

Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

Prirodne znamenitosti

Za nadzor i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji nadležna je Javna ustanova Priroda koja ima svoje sjedište u Rijeci i djeluje od 2006. godine.

Povezani članci

• Riječka nadbiskupija
• Modruško-riječka županija
• Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije

Vanjske poveznice

• Službene stranice Županije
• Javna ustanova Priroda

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.