Plavna

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 481808 od 14. travnja 2022. u 04:10 koju je unio Suradnik01 (razgovor | doprinosi) (→‎Povijest)
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Plavna. Za druga značenja pogledajte Plavna (razdvojba).
Plavna
Katolička crkva
Katolička crkva
Koordinate: 45°20′N 19°07′E / 45.333°N 19.117°E / 45.333; 19.117
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Južnobački okrug
Općina Bač
Površina
 - Ukupna 54,8 km²
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1392
 - Gustoća 25 st./km²
Poštanski broj 21428
Pozivni broj 021
registracijska oznaka NS
Zemljovid
Plavna na karti Srbija
Plavna
Plavna

Plavna (srp. Плавна, mađ. Palona, nje. Plawing, Plawingen) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 20' 49" sjeverne zemljopisne širine i 19° 7' 32" istočne zemljopisne dužine, na 84 metra nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.

Obližnje selo su Bođani.

Upravna podjela

Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.

Povijest

Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[1]

Hrvatsku zajednicu u Plavni obogatio je kroz povijest dolazak Hrvata Slavonaca, Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca, bosanskih Hrvata. Nekada su u Plavni Hrvati činili preko 50% stanovništva dok 2018. ih je manje od 15 %.[2]

Gospodarstvo

Lovstvo. Lov na jelene, divlje svinje, fazane, divlje patke.

Plavna je nekad bila značajno gospodarski povezana sa Vukovarom, tako da je predstavljala most koji je spajao Bačku s Hrvatskom. U 19. st. su mještani Plavne redovito odlazili u Vukovar na tjedni sajam, a u Vukovaru su namirivali svoje potrebe [3].

Kultura

2009. će se u Plavni održavi manifestacija Hrvata Susret pučkih pjesnika "Lira naiva".

Stanovništvo

Prema svjedočenjima muzikologa Josipa Andrića, Plavna je pokazivala u njegovo vrijeme izrazitu šokačku fizionomiju u svom narodnom i kulturnom životu, što se dalo vidjeti iz brojnih sabranih pjesama iz tog sela [4].

  • 1961.: 2.662
  • 1971.: 2.033
  • 1981.: 1.712
  • 1991.: 1.538
  • 2002.: 1.392

2002. je bilo:

Plavna je bila i mjestom časnih događaja, kada je jedan mjesni Srbin u kolovozu 1995. spriječio provalu u kuću mjesnog Hrvata koji je sa obitelji bio na radu u Njemačkoj, a nasilnike otjerao [5].

Poznati stanovnici

Otac Antuna Gustava Matoša je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne [6]. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj.

Mati poznatog hrvatskog muzikologa Josipa Andrića je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 [7].

Hrvatske ustanove u Plavnoj

Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine Šokaca [8].

  • HKUPD "Matoš" (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)[9]

Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju Dani Antuna Gustava Matoša i dr. Josipa Andrića, u sklopu koje se održavaju predavanja, likovna kolonija, razni kulturno-umjetnički programi, izložbe slikarskih radova, koncerti i sl.[10].

Bilješke

  1. ZKVH M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
  2. Marica Andrić: Intervju: Marica Andrić, predsjednica HKUPD "Matoš" Plavna . Razgovor vodio Z. Ifković. Hrvatske novine, Subotica / Hrvatska nezavisna lista Subotica. 27. ožujka 2018. Pristupljeno 14. travnja 2022.
  3. Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  4. Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  5. "Dnevnik". Inačica izvorne stranice arhivirana 11 veljače 2008. http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Pristupljeno 14 travnja 2009  Bilten kriznih dana, 19. veljače 2003.
  6. Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik Biografija
  7. Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  8. Hrvatska riječ Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008.
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  9. Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008. Voli zemlju, voli i tamburu
  10. Radio Subotica II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, pristupljeno 14. travnja 2010.

Vanjske poveznice