Mravince
| Mravince | |
|---|---|
  Mravince Mravince na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Solin |
| Najbliži (veći) grad | Solin, Split, Kaštela |
| Svetac zaštitnik | sv. Ivan Krstitelj |
| Etnik | Mravinčanin, Mravinčanka |
| Ktetik | mravinački |
| Zemljopisne koordinate | 43°31′58″N 16°31′02″E / 43.53288°N 16.51717°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 1.255 |
| - Gustoća | 0.35 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 237 |
| Pošta | 21209 Mravince |
| Pozivni broj | +385 (0)21 219 |
| Autooznaka | ST |
 Mravince Mravince na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
Mravince je naselje smješteno na južnim padinama planine Mosora, istočno od Solina, jugoistočno od Klisa, sjeverno od Splita, zapadno od Kučina i Žrnovnice.
Mravince je najpoznatije po starohrvatskom groblju iz ranog srednjeg vijeka kao i po nekoliko športskih klubova. Rodno je mjesto Tončija Petrasova Marovića.
Povijest
Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa primarnih na sekundarne i tercijarne gospodarske djelatnosti), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.
Kraj je naseljen od davnina. Naselje od kojeg su nastale današnje Mravince bilo je selo Prosika. Opstalo je do srednjeg vijeka. Položaj mu je bio sjeverozapadno od Mravinaca. Zbog osmanskih upada 1730-ih život je seljanima bio nepodnošljiv pa su preselili se malo istočnije na uzvisinu — brježuljak Mravince. Nova lokacija dala je ime novonastalom naselju. Novo naselje stvorilo je devet starosjedilačkih rodova. Doseljeni Prosičani su sa sobom donijeli običaje iz starog sela. Uz ostalu su prenijeli kult sv. Ivana Krstitelja. Njemu su u čast podigli crkvu koju su gradili od 1537. do 1571. godine. Kako je osmanska opasnost minula, stvorili su se uvjeti za bolji i postojaniji život. Sve je to rezultiralo povećanim rastom stanovništva. Izvjesno je da je na mjestu današnje grobljanske kapele podignuta crkva 1650. godine i ta je stara crkva bila župna nakon oslobođenja od Turaka. Lokacija današnjih Mravinaca izvjesna je od 1681. godine. Točan nadnevak osnivanja župe nije poznat, ali je osnovana poslije oslobođenja od Turaka. U kronikama je nadbiskup Cosmi zapisao 1687. godine da mravinačka župa je od župâ koje nisu pod osmanskom vlašću. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sa zvonikom podignuta je 1873. godine. Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u selo doselile i ine nove obitelji. 1925. godine osnovan je nogometni klub Sloga. 1943. godine u bombardiranju teško je oštećena grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja. Na njenom je mjestu podignuta nova grobljanska kapela, ali tek 1960. godine. U mjestu je prije rata djelovalo Hrvatsko prosvjetno društvo Zvonimir. 32 člana su stradala u Drugome svjetskom ratu. Od Zvonimira je poslije napravljen KUD. 2016. godine pokraj crkve podignuta je i uređena prostrana "crkva na otvorenom". [1]
Infrastruktura
U Mravincima je područna osnovna škola, malonogometno — košarkaško igralište, prodavaonice, kafić, ambulanta i knjižnica, Dom kulture, dječje igralište i nogometno igralište. Poviše crkve je groblje.
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Mravince imaju 1.255 stanovnika. Apsolutnu većinu stanovnika čine katolički Hrvati.
Šport
Najpoznatiji športski klub iz Mravinaca je šahovski klub "Mravince"[2], višestruki prvak Republike Hrvatske.
U Mravincima djeluje i nogometni klub Sloga, koji je većim dijelom svoga postojanja bio niželigaš, a u sezoni 2019./20. se natječu u 3. HNL – Jug. Navijači Sloge su znani pod imenom Zvrčari.
U novije vrijeme u Mravincima uspješno djeluje streljački klub SK Mravince,koji su aktualni ekipni i pojedinačni prvaci Hrvatske u disciplini skeetu.
Poznate osobe
- Benedikta Zelić Bućan, hrv. povjesničarka
- Tonči Petrasov Marović, hrv. pjesnik i dramatičar. Prvi je hrvatski pjesnik koji je objavio haiku i waka pjesme, još 1961. godine.[1] Njegovi stihovi nalaze se na štandarcu u Splitu na Pjaci.
- Ivan Marović (vratar), hrv. nogometaš
- Ivan Marović, hrv. arheolog
- Šime Marović, hrv. svećenik i skladatelj
- Jagoda Marović Sinti, hrv. pjesnikinja i slikarica
- Marija Marović, hrv. streljašica
- Mate Peroš, hrv. odvjetnik
- Frane Tente, hrv. žrtva jugokomunističkog režima
- Jozo Andrić, hrv. slikar
- Frane Bućan, hrv. nogometaš
- Šimun Bućan, hrv. likovni umjetnik
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 Tomislav Vuković: NA OGNJIŠTIMA DEVET STAROSJEDILAČKIH RODOVA I U RODNOM SELU CARA DIOKLECIJANA Dvije srodne duše na padinama Mosora. Glas Koncila. 23. srpnja 2019. Pristupljeno 22. ožujka 2022.
- ↑ Službene stranice kluba
| |||||||
.gif){kind=link}