Toggle menu
244 tis.
67
18
623,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ktetik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Ktetik (grč. ϰτητıϰός: posvojni), posvojni pridjev nastao od imena naseljenoga mjesta, t.j. toponima, ili od etnika ili etnonima.[1]

U hrvatskoj znanosti i praksi raspravljalo se o davanju odnosu autohtonih ktetika i hrvatskoga standardnog jezika, situacijama u koje se dovodi davanjem prednosti mjesnom liku, važnosti zapisivanja i čuvanja autohtonog izričaja. Uvođenjem mjesnog oblika u standardni jezik stvara poteškoće još u zapisivanju, zato što kod svih hrvatskih govora, od štokavskih do kajkavskih i čakavskih postoje glasovi kojih nema u standardnome hrvatskom jeziku. Prilagođavanje standardnom jeziku stavlja teret na grafiju standardnog jezika mnoštvom različitih glasova; diftonga, poluglasova itd. te unošenje stranih elemenata. Zbog toga hrvatski znanstvenici smatraju da bi trebalo ktetike obvezno prilagoditi standardnome hrvatskom jeziku na grafijskoj razini, kod neštokavskih naziva postoji dvojba o potpunoj ili djelimičnoj štokavizaciji, naglasno dosljedno prilagoditi novoštokavskome sustavu, fonološkoj razini (nepostojano e), uvijek pazeći da se ne stvaraju glasovne neujednačenosti između njihovih osnova i riječi od kojih su izvedeni ktetici. No, isto se tako drži da se ne smije na silu mijenjati strukturne osobine hrvatskoga jezika na planu fonetike, naglaska i morfologije, istovremeno vodeći računa o razvitku standardnoga jezika bez obzira na odstupanje od narodne osnovice. U rješavanju odnosa mora se razmotriti jezikoslovne, povijesne, kulturne, psihološke, sociološke i političke kriterije. Valja poštovati jezičnu praksu, jer nasilno poštokavljivanje mjesnih imena i etnika ljudi doživljavaju napadom na njihov identitet. Postoje li u uporabi dva oblika, prednost se u standardnom jeziku daje obliku koji je bliži standardnom jeziku, no ako nijedan oblik nema prednosti, jer su oba sukladna s normom, dublete su dopuštene pa se izlučivanje prednosti prepušta vremenu. Kod višerječnih toponima, preporučuje se gotova rješenja iz dijalektne prakse, gdje jednorječni mjesni lik rješava problem tvorbe ktetika.[2]

Izvori

  1. ktetik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. studenoga 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34365>.
  2. Elena Petrinec: Tvorba etnika i ktetika u hrvatskom jeziku [1]. Filozofski fakultet u Puli. Pula, listopad 2018. Pristupljeno 3. studenoga 2020. str. 12.-13.

Vanjske poveznice