Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Benedikta Zelić Bućan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Benedikta Zelić Bućan' 1 (Mravince, 21. ožujka 1918. - Split, 10. listopada 2013.)[1], bila je hrvatska povjesničarka.

Životopis

Benedikta Zelić Bućan rodila se u Mravincima 1918. godine.[1][2][3] Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu otišla je, kao prvo žensko dijete iz njezina sela, na daljnje školovanje u Split. Godine 1937. maturirala je na Ženskoj realnoj gimnaziji. U Zagrebu je upisala hrvatsku povijest s klasičnom arheologijom i diplomirala je u srpnju 1941. godine.[3] Tijekom rata, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, radila je kao profesorica suplentica u gimnazijama u Glini, Sisku i Zagrebu. Nakon rata i Križnog puta[2] (od Dravograda do Osijeka) i dvogodišnje stanke zbog nepriznavanja valjanosti sveučilišne diplome stečene u NDH, radila je kao profesorica u Gimnaziji u Sinju i Ekonomskom tehnikumu u Splitu (1947.-1952.).[3] S obiju tih škola bila je otpuštena jer njezin rad „ne odgovara idejnim i odgojnim ciljevima škole“.[3] Nakon drugog izgona iz škole, 1952. godine, zaposlila se kao arhivistica u netom otvorenom Državnom arhivu u Splitu, gdje je radila do mirovine, 1965. godine.[4] U svome znanstvenom radu imala je poteškoća nakon hrvatskoga proljeća te je bila posve zapostavljena od znanstvenih ustanova i njihovih znanstveno-istraživačkih tijekova a nakon osamostaljenja objavila je izabrane članke i rasprave u trima zasebnim knjigama a poslije toga i nekoliko knjiga zasebnih monografija.[3] Nakon 2000. godine morala je posve prestati znanstveno djelovati zbog ubrzanoga slabljenja vida i gotovo posvemašnje sljepoće.[3]

Umrla je u Splitu, 10. listopada 2013. godine.

Znanstvena djelatnost

U Državnom arhivu u Splitu bavila se znanstveno-istraživačkim radom. Njezin se znanstveni rad odvijao na dvjema razinama: na prikupljanju, uređivanju i objavljivanju izvorne arhivske građe i pisanju rasprava i članaka na trima područjima: o povijesti Dalmacije u drugoj polovini 19. stoljeća (najviše o hrvatskom narodnom preporodu), o najstarijoj hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti te o pismu i spomenicima na hrvatskoj ćirilici (bosančici). Ima više od preko sto objavljenih članaka, stručnih i znanstvenih rasprava i zbirki izvora.[3]

Djela

  • Četiri priloga, Historijski arhiv, Split, 1960., (suautori: Srećko Diana, Vladimir Rismondo, Danica Božić-Bužančić)[5]
  • Bosančica u srednjoj Dalmaciji, Historijski arhiv, Split, 1961. (2. proš. izd. Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Državni arhiv u Splitu, Split, 2000.)[6]
  • Korespondencija Mihovila Pavlinovića, suurednik Ante Palavršić, Historijski arhiv, Split, 1962.
  • Stotinjak pisama Mihovila Pavlinovića, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 7, poseban otisak, Split, 1969.
  • Hrvatski narodni preporod i Mihovil Pavlinović, Matica hrvatska, Split, 1992.
  • Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti, HKD Sv. Jeronima, Zagreb, 1994., ISBN 953-6111-06-3
  • Jezik i pisma Hrvata: rasprave i članci, Matica hrvatska, Split, 1997., ISBN 953-6159-31-7
  • Od Kuka do Mravinaca: predpovijest i povijest sela Mravince, Kulturno umjetničko društvo Zvonimir, Mravince, 1997.
  • Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007., ISBN 978-953-263-029-9

Nagrade, odlikovanja i priznanja

Bilješke

  1. 1 "Benedikta Zelić, rođ. Bućan (potpisivala se i potpisivana je kao Eta Bućan, Eta Zelić-Bučan, Eta Zelić-Bućan, Benedikta Zelić-Bučan i Benedikta Zelić-Bućan), (...)"[7]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan, // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207.-210. (Hrčak) PDF str. 207.
  2. 2,0 2,1 Benedikta Zelić Bučan. 95 godina, povjesničarka. Moli i radi - budi aktivan član društva, dom-lovret.hr, preuzeto 26. lipnja 2013.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Gradska knjžnica Solin: Zelić-Bučan, Benedikta (Eta) - povjesničarka, preuzeto 26. lipnja 2013.
  4. Benedikta Zelić-Bučan, Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007., ISBN 978-953-263-029-9, Bilješka o piscu, str. 161.
  5. Državni arhiv u Splitu: Četiri priloga, preuzeto 26. lipnja 2013.
  6. Kovačić, Slavko, Recenzija, prikaz. Bosančica ili hrvatska ćirilica // Crkva u svijetu, sv. 36, br. 1. (2001.), str. 112.-117. (Hrčak)
  7. Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan, // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207.-210. (Hrčak) PDF str. 208.

Vanjske poveznice