Lički Novi

Lički Novi
Lički Novi Lički Novi na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Ličko-senjska
Općina/Grad	Gospić
Svetac zaštitnik	Sveti Antun Padovanski
Površina	12,62 km²
Zemljopisne koordinate	44°31′02″N 15°20′00″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	343
- Gustoća	27,2 st./km²
- Broj domaćinstava	128
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	298
- Gustoća	23,6 st./km²
Pošta	53000 Gospić
Pozivni broj	+385 053
Autooznaka	GS

Lički Novi, nekadašnji Novi, je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića u Ličko-senjskoj županiji.

Zemljopis

Lički Novi je udaljen 5 km od Gospića, nalazi se na 565 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 12,62 km².

Pogled na Lički Novi sa Oštre 3. lipnja 2017.

Pogled na Lički Novi sa Oštre

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 343 stanovnika te 128 obiteljskih kućanstava.
Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 298 stanovnika.

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Povijest

U Liku upali su početkom 16. stoljeća Osmanlije. Pad Like pod vlast Turaka dogodio se 1527. godine. Turci su na čitavom području Like izvršili svoju administrativno-teritorijalnu podjelu. Osvojene hrvatske zemlje zapadno od rijeke Une pripojili su isprva Kliškom sandžaku, a zatim su ustanovili samostalan Lički sandžak, koji su podjelili na sedam kotara. Središta pojedinih kotara bili su na Udbini, u Gračacu, Boričevu, Ribniku, Novom, Kuli i Perušiću.

Turci su forsirali razvoj Novoga, pa su mu namijenili funkciju kotarskog središta. Obnovili su staru Novljansku tvrđavu i u nju postavili posadu od 50 vojnika. Oko tvrđave redale su se novljanske kuće kojih je moglo bit stotinjak. Kotarsko područje Novoga zauzimalo je plodno tlo i zbog toga je bilo dobro naseljeno. Zahvaćalo je zemljište od Divosela i Bilaja do Kosinja. U sastavu novljanskog kotara bila su četiri vojvodstva sa sjedištima u Bilaju, Smiljanu, Ostrovici i Kosinju. Od spomenutih mjesta najbolje se razvijao Bilaj. Njegovu tvrđavu na visokoj stijeni Turci su obnovili i u nju postavili posadu od pedesetak momaka. Podgrađe Bilaja razvilo se u trgovačko središte s oko 250 kuća. Ostala vojvodska središta bila su manja mjesta. Na teritoriju novljanskog kotara bilo je i nekoliko većih muslimanskih posjeda. Uz te posjede nastalo je s vremenom nekoliko sela u kojima su živjeli vlaški kršćani. Tako su nastala sela Krznarić, Bogdanić, Bužim, Stari i Novi Hoteš, Obrovac i Badar.

U proljeće 1689. godine, poveo je karlovački general Ivan Josip Herberstein brojnu krajišku vojsku s namjerom potjerivanja Turaka iz Like. Svi dijelovi kršćanske vojske sastali su se 15. lipnja pod turskom tvrđavom u Novom. Istovremeno provalili su u Liku vlaški ustanci pod zapovjedništvom Stojana Jankovića. Vidjevši golemu kršćansku vojsku pred Novim, turska posada predala se bez borbe.

Dok Gospić nije izrastao u upravno središte Like, na njegovu području najviđenije mjesto bio je Novi. Nakon 1689. godine, novljansko stanovništvo se razbježalo. Sljedeće, 1690. godine, kolonizirane su ovamo 34 obitelji iz Ledenica i 28 obitelji vlaških pokrštenika. Popis sačinjen 1712. godine, spominje u Novom 462 stanovnika. Od prezimena navode se Zduna, Matajija, Galac, Tonković, Svetić, Pađen, Jurčić, Belobrk, Kanić, Alić, Šnajdar, Bušljeta, Francetić, Jerković, Sendrić, Ivić, Musić, Brkljača, Umljenović, Hasić, Matijević, Ferić, Čanić, Dešić, Bubaš, Frković, Magašić, Jengić, Marković, Stilinović, Stančić, Kos, Turić, Šabanović, Buneta i Zdunić.

U Lici i Krbavi kao dijelu Karlovačkoga generalata ustrojena je natkapetanija ili velika kapetanija sa središtem najprije u Karlobagu, a zatim u Ribniku u Lici, Ličko-krbavski distrikt podijeljen je u kolovozu 1712. godine na 12 kapetanija i četiri pokrulabije, ali Gospić nije postao upravno središte niti jedne lokalne jedinice, a nije bio ni crkveno središte. Ličko-krbavsi arhivđakon imao je središte u Novom, koji je također bio središte kapetanije kojoj je tada pripadao Gospić.

Turci su Novi, kao i Divoselo, opustošili 1792. godine, a 1835. imao je 665 stanovnika katoličke vjere u 71 domaćinstvu.

Kultura

Razrušena crkva s prednje strane

Razrušena crkva s prednje strane

U Ličkom Novom stoji župna crkva Sv. Antuna Padovanskog, sagrađena 1690. godine, a uništena tijekom domovinskog rata 1991. Obnovljena je 2001. godine, a tijekom obnove u crkvi su pronađene stare grobnice i nešto starog nakita.

Obrazovanje

Područna škola Lički Novi sagrađena je 1880. za vrijeme uprave Franje Filipovića, zapovjedajućeg generala Krajine. Za vrijeme domovinskog rata školu je pogodio samo jedan metak.

Danas se u školi podučavaju samo prva četiri razreda osnovne škole, ostali se podučavaju u Osnovnoj školi dr. Jure Turić u Gopsiću.

Mjesni odbor se također sastaje u školi.

Poznati Novljani

• Vladimir Fajdetić, muzikolog, violinist i glazbeni kritičar
• Franjo Filipović, austrijski general hrvatskog podrijetla
• Ivica Frković, inženjer šumarstva, ministar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i emigrantski politički aktivist
• Juraj (Jurica) Frković, veliki župan Velike župe Gacka i Lika i stožernik u virjeme Nezavnisne Države Hrvatske
• Mate Frković, liječnik, stožernik i ministar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i emigrantski politički aktivist