Kihnu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'
m Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'
Redak 35: Redak 35:
===Ostali projekti===
===Ostali projekti===
{{WProjekti  
{{WProjekti  
\|commonshr=
\\|commonscathr=Kihnu
|commonscathr=Kihnu





Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:30

Kihnu
Podatci
Smještaj Baltičko more
Država Estonija
Površina 16.38 km2
Broj stanovnika 604 (2004.)

Svjetionik na brdu Haubjerre

Kihnu (njemački: Kühnö) je estonski otok u Baltičkom moru. Površina otoka je 16,4 km², te je najveći otok u Riškom zaljevu i sedmi po veličini estonski otok. Dužina otoka je 7 km, širina 3,3 km a najviša točka je na 8,9 m nadmorske visine. Prema podacima iz 2004. godine na otoku živi 604 stanovnika raspoređenih u četiri naselja (Lemsi, Linaküla, Rootsiküla i Sääre), prosječna gustoća naseljenosti 36,87 stan./km². Zajedno sa susjednim otocima čini općinu Kihnu koja je jedna od najmanjih općina u zemlji s površinom od 16,8 km ².

Kultura i znamenitosti

Baltički otoci Manija i Kihnu su naseljeni malenom skupinom autohtonog stanovništva čiji su muškarci godinama morali ribariti na otvorenom moru, dok su žene ostajale i skrbile za otok. Žene su postale zaštitnice tradicionalne kulture uključujući ručne radove, plesove, igre i glazbu. Vunene rukavice ülalistmine i prugaste suknje su poznate u mnogim zemljama. Glazba je osobito bila važna u tradiciji Kihnua, a podrazumijeva vjerske gozbe i druga slavlja, ali i drevne predkršćanske runo pjesme (Kalevalska ljestvica) koje se izvode u narodnoj nošnji ukrašenoj jakim bojama i simbolima drevnih legendi i epova.

Zahvaljujući geografskoj izolaciji i snažnom osjećaju duha zajednice i baštine predaka, stanovnici Kihnua su uspjeli sačuvati svoje obrte i običaje. Kulturni krajolik Kihnua je od 2003. godine po zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna svjetska baština[1].

Vanjske poveznice

Ostali projekti

{{WProjekti \\|commonscathr=Kihnu