Kopar: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{' |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Kopar (začin)]]|vrstu začina (''Anethum graveolens'')}} | |||
{{nedostaju izvori}} | {{nedostaju izvori}} | ||
{{ | {{infookvir slovenski grad | ||
| ime = Kopar | | ime = Kopar | ||
| slika = Pogled na Koper iz Semedele.jpg | | slika = Pogled na Koper iz Semedele.jpg | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
| karta = Koper in Slovenia.svg | | karta = Koper in Slovenia.svg | ||
}} | }} | ||
'''Kopar''' ([[slovenski jezik|slov.]] ''Koper'', [[talijanski jezik|tal.]] ''Capodistria'') je jedini [[luka|lučki]] grad na 47 [[km]] dugoj obali [[Jadransko more|jadranskog mora]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. | '''Kopar''' ([[slovenski jezik|slov.]] ''Koper'', [[talijanski jezik|tal.]] ''Capodistria'') je jedini [[luka|lučki]] grad na 47 [[km]] dugoj obali [[Jadransko more|jadranskog mora]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Sjedište je [[gradska općina|gradske]] [[Gradska općina Kopar|općine Kopra]] i najveći grad u [[Primorska|Primorskoj]], jednoj od slovenskih regija. Kopar je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan. Leži južno od [[Italija|talijanskog]] lučkog grada [[Trst]]a, i ima 23.273 stanovnika ([[2005.]]). | ||
Gradska [[luka Kopar]] glavni je čimbenik u gospodarstvu [[Gradska općina Kopar|Gradske općine Kopar]]. Budući da samo jedan posto Slovenije ima izlaz na Jadransko more, utjecaj koji Luka Koper ima i na turizam bio je čimbenik u kojem je [[Ankaran]] 2011. godine na [[Referendum|referendumu]] odlučio napustiti općinu i uspostaviti vlastitu. Grad je odredište za brojne sredozemne brodske linije. Kopar je glavno urbano središte [[Slovenska Istra|slovenske Istre]]. | Gradska [[luka Kopar]] glavni je čimbenik u gospodarstvu [[Gradska općina Kopar|Gradske općine Kopar]]. Budući da samo jedan posto Slovenije ima izlaz na Jadransko more, utjecaj koji Luka Koper ima i na turizam bio je čimbenik u kojem je [[Ankaran]] 2011. godine na [[Referendum|referendumu]] odlučio napustiti općinu i uspostaviti vlastitu. Grad je odredište za brojne sredozemne brodske linije. Kopar je glavno urbano središte [[Slovenska Istra|slovenske Istre]]. | ||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
Postoje tragovi trgovine Kopra s [[Venecija|Venecijom]] još iz [[932.]] godine. U ratu između Venecije i [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] je Kopar bio na strani [[Nijemci|Nijemaca]]. Car [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II.]] je Kopru zauzvrat dodijelio gradske privilegije. | Postoje tragovi trgovine Kopra s [[Venecija|Venecijom]] još iz [[932.]] godine. U ratu između Venecije i [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] je Kopar bio na strani [[Nijemci|Nijemaca]]. Car [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II.]] je Kopru zauzvrat dodijelio gradske privilegije. | ||
[[1278.]] Kopar postaje dio [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i postaje upravni centar venecijanske [[Istra|Istre]]. | [[1278.]] Kopar postaje dio [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i postaje upravni centar venecijanske [[Istra|Istre]]. Mlečani ga tada nazivaju ''Caput Histriae'', (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje [[talijanski jezik|tal.]] ime grada ''Capodistria''. | ||
Prema popisu stanovništva koji je [[1900.]] provedeno u [[Austrougarska monarhija|Austrougarskoj]], u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika [[talijanski jezik|talijanskog]], 391 [[slovenski jezik|slovenskog]], 167 [[hrvatski jezik|hrvatskog]] i 67 [[njemački jezik|njemačkog jezika]]. | Prema popisu stanovništva koji je [[1900.]] provedeno u [[Austrougarska monarhija|Austrougarskoj]], u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika [[talijanski jezik|talijanskog]], 391 [[slovenski jezik|slovenskog]], 167 [[hrvatski jezik|hrvatskog]] i 67 [[njemački jezik|njemačkog jezika]]. | ||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
== Religija == | == Religija == | ||
Kopar je već od [[8. stoljeće|8. stoljeća]] bio sjedište [[biskupija|biskupije]]. [[1498.]] je u Kopru rođen kasniji [[Martin Luther|luteranski]] [[teologija|teolog]] ''Pier Paolo Vergerio''. U Kopru je od [[1536.]] do [[1548.]] djelovao kao [[biskup]]. Kopar [[1828.]] postaje dio tršćanske [[dijeceza|dijeceze]], da bi nakon pripajanja [[SFRJ|Jugoslaviji]] ponovo postao [[Koparska biskupija|samostalna biskupija]]. | Kopar je već od [[8. stoljeće|8. stoljeća]] bio sjedište [[biskupija|biskupije]]. [[1498.]] je u Kopru rođen kasniji [[Martin Luther|luteranski]] [[teologija|teolog]] ''[[Pier Paolo Vergerio]]''. U Kopru je od [[1536.]] do [[1548.]] djelovao kao [[biskup]]. Kopar [[1828.]] postaje dio tršćanske [[dijeceza|dijeceze]], da bi nakon pripajanja [[SFRJ|Jugoslaviji]] ponovo postao [[Koparska biskupija|samostalna biskupija]]. | ||
== Gospodarstvo == | == Gospodarstvo == | ||
Posljednja izmjena od 10. ožujak 2026. u 05:31
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Grb | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Regija | Primorska; Obalno-kraška regija |
| Stanovništvo | 23.273 (2005.) |
| Visina | 9,8 m |
| Koordinate | 45°33′43.17″N, 13°43′00″E |
| Poštanski broj | 6000 |
| Registarska oznaka | KP |
| Službena stranica | koper.si |
| Karta | |
 | |
Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji. Sjedište je gradske općine Kopra i najveći grad u Primorskoj, jednoj od slovenskih regija. Kopar je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan. Leži južno od talijanskog lučkog grada Trsta, i ima 23.273 stanovnika (2005.).
Gradska luka Kopar glavni je čimbenik u gospodarstvu Gradske općine Kopar. Budući da samo jedan posto Slovenije ima izlaz na Jadransko more, utjecaj koji Luka Koper ima i na turizam bio je čimbenik u kojem je Ankaran 2011. godine na referendumu odlučio napustiti općinu i uspostaviti vlastitu. Grad je odredište za brojne sredozemne brodske linije. Kopar je glavno urbano središte slovenske Istre.
Kopar je također jedan od glavnih ulaznih putova u Sloveniju iz Italije, koja leži sjeverno od općine. Glavni prijelaz autoceste je na Spodnjim Škofijama sjeverno od grada Kopra. Autocesta nastavlja prema Rabuieseu i Trstu. Kopar također ima željezničku vezu s glavnim gradom Ljubljanom. Na obali postoji prijelaz kod Lazareta u Lazaretto u općini Milje u tršćanskoj provinciji. Talijanski granični prijelaz poznat je kao San Bartolomeo.
Povijest
Kopar se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zaljevu. U vrijeme stare Grčke je naselje bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.
Pred Langobardima su stanovnici obližnjeg Trsta 568. pobjegli u Kopar. U čast bizantskog cara Justina II. mjestu je ime promijenjeno u Justinopolis.
Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog rimskog carstva je Kopar bio na strani Nijemaca. Car Konrad II. je Kopru zauzvrat dodijelio gradske privilegije.
1278. Kopar postaje dio Mletačke Republike i postaje upravni centar venecijanske Istre. Mlečani ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje tal. ime grada Capodistria.
Prema popisu stanovništva koji je 1900. provedeno u Austrougarskoj, u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika talijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika.
Kopar, zajedno s cijelom obalom, 1918. potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodnog teritorija Trsta. Nakon njene podjele, 1954. dospijeva u Jugoslaviju.
S nezavisnošču Slovenije 1991. godine Kopar je postao jedina trgovačka luka u Sloveniji.
Religija
Kopar je već od 8. stoljeća bio sjedište biskupije. 1498. je u Kopru rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Kopar 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.
Gospodarstvo
U Kopru su najveći gospodarski subjekti luka (Luka Koper), i Tomos. No, pored njih, u gradu je živa gospodarska aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.
Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.
- vidi gradske općine
Klima
Klima u Kopru je submediteranska (maslinarska klima) koju karakteriziraju duga i vruća ljeta, blage zime i česti vjetrovi - bura, jugo i maestral. Prosječne siječanjske temperature u Kopru su više nego u većem dijelu Slovenije i iznose više od 4 °C, dok su prosječne srpanjske temperature veće od 22 °C. More je najhladnije u veljači (8°C), a najtoplije u kolovozu (24 °C). Najviše oborina padne u jesen. Najjači udari bure dosežu brzinu i do 200 km/h, što stanovnicima može stvoriti neugodnosti. Također, ozbiljnije neugodnosti mogu se dogoditi s pojavom tramontane, koja je tipična za ovo područje Slovenije.
| Klimatološki srednjaci za Kopar | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 9 | 10 | 13 | 17 | 22 | 26 | 29 | 29 | 24 | 19 | 14 | 10 | 19 |
| srednja dnevna temperatura, °C | 4 | 5 | 8 | 12 | 17 | 21 | 23 | 22 | 18 | 10 | 9 | 6 | 13 |
| srednji minimum, °C | 1 | 0 | 3 | 7 | 11 | 15 | 17 | 17 | 13 | 10 | 6 | 2 | 9 |
| oborine, mm | 60 | 54 | 62 | 66 | 75 | 86 | 56 | 86 | 118 | 112 | 106 | 1.113 | |
| Izvor: Agencija Republike Slovenije za okolje (ARSO) | |||||||||||||
Galerija
-
Koper-Pretorska palača
-
Obala oko Kopra prije (crveno) i poslije (plavo) amelioracije
-
Luka Kopar
-
Kopar početkom 20. stoljeća
-
Katedrala Marijinog uznesenja
-
Titov trg
-
Snijeg je rijedak u Kopru
.jpg){kind=link}
_-_lo%C5%BEa_in_stolnica.jpg){kind=link}
Vanjske poveznice
| |||||||
