Akvila i Priscila

Sveti Akvila i Priscila
Bakrorez koji prikazuje boravak apostola Pavla u kući Akvile i Priske. Bakrorez koji prikazuje boravak apostola Pavla u kući Akvile i Priske.
Spomendan	8. srpnja
Datoteka:Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu

Sveti Akvila i Priscila (Priska) kršćanski su sveci i bračni par židovskog porijekla. Bili su suradnici apostola Pavla.

Akvila je potjecao iz sjeverne Anatolije, dok je Priscila bila Židovka podrijetlom iz Rima. Doselili su se u Korint zbog odluke cara Klaudija da iz Rima protjera Židove, jer su, prema zapisima rimskog povjesničara Svetonija, "uzrokovali nerede zbog nekog Kresta", kako nepreciznim izričajem označuje Isusa Krista. U Korintu ih početkom pedesetih godina 1. stoljeća nalazi apostol Pavao. Ondje im se pridružio jer su se bavili istim zanatom izrade šatora ili zastora za domaću uporabu, a bio je primljen i u njihovu kuću.

Kasnije su se preselili u Malu Aziju, u Efez. Ondje su podučavali kršćanstvu aleksandrijskoga Židova Apolona. Također, u njihovoj kući odvijala su se kršćanska liturgijska slavlja. Apostol Pavao u svojoj Prvoj poslanici Korinćanima, uz svoje osobne pozdrave upućuje im i pozdrave što ih šalju "Akvila i Priska zajedno s Crkvom u njihovu domu" (1 Kor 16,19).

Naposlijetku su se vratili u Rim gdje su nastavili evangelizacijsku i misionarsku službu. Pavao im, u Poslanici Rimljanima, upućuje ovakav pozdrav: "Pozdravite Prisku i Akvilu, suradnike moje u Kristu Isusu. Oni su za moj život podmetnuli svoj vrat; zahvaljujem im ne samo ja nego i sve Crkve pogana. Pozdravite i Crkvu u njihovoj kući" (Rim 16,3-5).

Ništa pouzdana ne može se utvrditi mjestu i vremenu njihove smrti. Vjerojatno mjesto njihove smrti je Rim. Povijest Crkve spominje ih kao „apostole i mučenike“, a rimski martirologij kao njihov blagdan navodi 8. srpnja.

Prema kršćanskoj predaji umrli su mučeničkom smrću.

Izvori

Bilješke i literatura

• Benedikt XVI., Priscila i Akvila, uzor obiteljskog života u služenju Crkvi, kateheza na općoj audijenciji u srijedu 7. veljače 2007., Tjedni bilten 6/2007., str. 21-22, IKA, www.ika.hr, pristupljeno 8. srpnja 2016.
• Josip Antolović, Duhovni velikani: sveci Katoličke crkve, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1998., svezak II., str 55-57, ISBN 9536257491 (djelomično dostupno na Sveti Akvila i Priscila, sveci.net)
• Mato Zovkić, Pavlova suradnja s laicima, Crkva u svijetu, Vol.20 No.3, rujan 1985., Hrčak, hrcak.srce.hr

Vanjske poveznice

Ostali projekti