Timotej I. Aleksandrijski: razlika između inačica

Timotej I. Aleksandrijski; Timoteos
Pravo ime	grč. Τιμόθεος
Početak pontifikata	14. ožujka 380./381. (17. baramhata, 96./97. A. M. prema koptskom kalendaru)
Kraj pontifikata	20. srpnja 385. godine (26. dana mjeseca abiba godine 101. A.M. prema koptskom kalendaru)
Prethodnik	Petar II. Aleksandrijski
Nasljednik	Teofil I. Aleksandrijski
Rođen	u 4. stoljeću; Egipat
Umro	20. srpnja 385. godine (26. dana mjeseca abiba prema koptskom kalendaru); Aleksandrija, Egipat
Spomendan	20. srpnja (26. dana mjeseca abiba prema koptskom kalendaru)
	Obnašao je dužnost pape u koptskoj katedrali sv. Markau Aleksandriji
	Portal o kršćanstvu

← Starija izmjena Novija izmjena →

VizualnoWikitekst

Inačica od 14. rujan 2025. u 03:26

Timotej I. (grčki: Τιμόθεος ), 22. papa Aleksandrije i patrijarh svetog Trona sv. Marka je ustoličen 14. ožujka 381. (17. baramhata, 97 A. M. prema koptskom kalendaru).

Život

Nakon smrti sv. Petra I. Aleksandrijskog okupili su se biskupi sa svojim vjernicima i izabrali Timoteja za njegovog nasljednika na Tronu sv. Marka. Timotej je bio učenik sv. Atanazija Velikog i (prema nekim izvorima) brat Petra I. Aleksandrijskog. Nažalost jako se malo zna o životu ovoga sveca.

Prvi konstantinopolski Sabor

Timotej I. je bio učesnik i predsjedatelj Prvog konstantinopolskog Sabora^[4]^[5], održanog 381., a koji je sazvao rimski car Teodozije I. Veliki da bi se osudilo krivovjerje makedonijanaca^[6], sljedbenika Makedonija I. Konstantinopolskog^[7]^[8], neprijatelja Duha Svetoga.

Timotej, u svojstvu predsjedavajućeg ovim vijećem, sukobio se s makedonijancima, sabelianistima^[9]^[10] kao i s Apolinarijem od^[11] Laodike^[12] i odbacio njihovo vjerovanje kao heretičko; kao što se spominje prvoga dana amšira. Na saboru je bio gorljivi zagovornik konsubstancialnog^[13] Presvetog Trojstva i branitelj pravoslavne doktrine Duha Svetoga.

Ostavština

Kao rezultat njegove naobrazbe, mnogi biskupi su mu se obraćali da raspravljaju o temama koje su razjašnjavale zbunjujuća pitanja. Čuveno je 18 njegovih odgovora na pitanja o kršćanskom bogoslužju, te dvije uredbe o moralnoj čistoći, a koje su, na II. Ekumenskom Saboru, dobili kanonsku snagu. Također je sačuvano i njegovo pismo Diodorusu iz Tarze^[14] ^[15]. U armenskom prijevodu iz 5. stoljeća ostalo je djelo koje mu se pripisuje - Život svetog Atanazija, te nekoliko riječi o Blaženoj Djevici Mariji.
Ovaj svetac se, osim stalne brige o očuvanju i širenju Vjere brinuo o svojim vjernicima, ali i o samim crkavama kao građevinama u Aleksandriji i na drugim mjestima te o njihovom održavanju, eventualnim dogradnjama, kao i izgradnji novih crkava. Bio je obrazovan i rječit, a ostavio je mnoge izreke koji pobijaju heretičko vjerovanje Arijanaca.

Odlazak

Ostao je na Tronu sv. Marka pet godina, jedan mjesec i pet dana, a onda otišao u miru 26. dana, mjeseca abiba, 101. A. M. (20. srpnja, 385. godine).
Spomen na njega obilježava se 20. srpnja (26. dana mjeseca abiba prema koptskom kalendaru)

Izvori

↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,
↑ Od 30. kolovoza po julijanskom / 12. rujna 2017. godine po gregorijanskom kalendaru, teče 1734. A. M., koptska godina.
Koptske godine se broje od 284. AD, godine kada je Dioklecijan postao rimski car. Njegova vladavina je obilježena mučenjima i masovnim pogubljenjima kršćana, naročito u Egiptu. Zato je koptska godina označena skraćenicom A. M. (lat.: Anno Martyrum - "U (godini) Mučenika").
Židovske godine se isto označavaju s A. M., samo što u njihovom kalendaru to znači Anno Mundi - "U (godini) svijeta". Da bi se dobio broj koptske godine, od julijanske godine se oduzima 283 između koptske i julijanske nove godine, odnosno 284, poslije julijanske nove godine.
↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,
↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,
↑ Prvi konstantinopolski Sabor je uisto bio i Drugi ekumenski Sabor nakon onoga koji je održan u Niceji 325. godine.
↑ Makedonijanci ili Pneumatomahi - heretička sekta čiji je osnivač bio Makedonije I. Konstantinopolski, a koja imala svoj procvat u zemljama u susjedstvu Helesponta, današnjih Dardanela tijekom druge polovice četvrtog i početkom 5. stoljeća. Oni su nijekali božanstvo Duha Svetoga, odatle ime Pneumatomachi ili Bitka protiv Duha (od πνεῦμα pneuma, duh + μάχη machē, bitka).
↑ "Makedonije I. Konstantinopolski" (engl.). orthodoxwiki.org. https://orthodoxwiki.org/Macedonius_I_of_Constantinople Pristupljeno 21. ožujka 2018.
↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,
↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,
↑ Sabelianizam, kršćanska hereza koja je bila razvijenija i manje naivan oblik modalističkog monarhizma (vidi monarhizam); a učenje je razvio Sabelije (217.-220.), koji je vjerojatno bio prezbiter u Rimu.
↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,
↑ Laodika na Lycusu (grčki: Λαοδίκεια πρὸς τοῦ Λύκου; latinski: Laodicea ad Lycum, također prevedeno kao Laodiceja ili Laodikeia) (moderni turski: Laodikeia) bio je drevni grad sagrađen na rijeci Likus (Çürüksu). Nalazi se u Helenskim krajevima Karije i Lidije, koja je kasnije postala Rimska provincija Frigije. Sada se nalazi u blizini modernog grada Denizli u Turskoj.
↑ Kȍnsupstancijālan (lat.: consubstantialis); koji je istovjetan u odnosu na svaku od triju Osoba u Presvetom Trojstvu. To je pridjev koji se koristi u latinskoj kršćanskoj kristologiji, koju je prvi osmislio Tertulijan u djelu "Protiv Hermogena" (lat.: Adversus Hermogenem) (Hermogenem je bio slikar, koji je stvorio svoj vlastiti kult, miješajući dijelove kršćanstva koji su mu se svidjeli s, tada, suvremenim stoicizmom-poganstvom), a koji ju je koristio da bi preveo grčki pojam homoousios. "Consubstantial" opisuje odnos između božanskih Osoba kršćanskog Trojstva i konstatira da je Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti "od jedne supstance" po tome što je Sin "stvoren" prije svakog vremena "ili "vječnosti" od Očevog vlastitog bića, od kojega Duh, također, "nastavlja" u vječnosti. Na latinskom jeziku to je termin za homoousios.
↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,
↑
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

Vanjske poveznice

Koptske pape Aleksandrije
Prethodnik Petar I. Aleksandrijski	Aleksandrijske pape 380./381. - 385. AD.	Nasljednik Teofil I. Aleksandrijski

[A1-1] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[2] Od 30. kolovoza po julijanskom / 12. rujna 2017. godine po gregorijanskom kalendaru, teče 1734. A. M., koptska godina.
Koptske godine se broje od 284. AD, godine kada je Dioklecijan postao rimski car. Njegova vladavina je obilježena mučenjima i masovnim pogubljenjima kršćana, naročito u Egiptu. Zato je koptska godina označena skraćenicom A. M. (lat.: Anno Martyrum - "U (godini) Mučenika").
Židovske godine se isto označavaju s A. M., samo što u njihovom kalendaru to znači Anno Mundi - "U (godini) svijeta". Da bi se dobio broj koptske godine, od julijanske godine se oduzima 283 između koptske i julijanske nove godine, odnosno 284, poslije julijanske nove godine.

[A4-3] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[A3-4] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[5] Prvi konstantinopolski Sabor je uisto bio i Drugi ekumenski Sabor nakon onoga koji je održan u Niceji 325. godine.

[6] Makedonijanci ili Pneumatomahi - heretička sekta čiji je osnivač bio Makedonije I. Konstantinopolski, a koja imala svoj procvat u zemljama u susjedstvu Helesponta, današnjih Dardanela tijekom druge polovice četvrtog i početkom 5. stoljeća. Oni su nijekali božanstvo Duha Svetoga, odatle ime Pneumatomachi ili Bitka protiv Duha (od πνεῦμα pneuma, duh + μάχη machē, bitka).

[A9-7] "Makedonije I. Konstantinopolski" (engl.). orthodoxwiki.org. https://orthodoxwiki.org/Macedonius_I_of_Constantinople Pristupljeno 21. ožujka 2018.

[A10-8] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[A14-9] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[10] Sabelianizam, kršćanska hereza koja je bila razvijenija i manje naivan oblik modalističkog monarhizma (vidi monarhizam); a učenje je razvio Sabelije (217.-220.), koji je vjerojatno bio prezbiter u Rimu.

[A12-11] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[12] Laodika na Lycusu (grčki: Λαοδίκεια πρὸς τοῦ Λύκου; latinski: Laodicea ad Lycum, također prevedeno kao Laodiceja ili Laodikeia) (moderni turski: Laodikeia) bio je drevni grad sagrađen na rijeci Likus (Çürüksu). Nalazi se u Helenskim krajevima Karije i Lidije, koja je kasnije postala Rimska provincija Frigije. Sada se nalazi u blizini modernog grada Denizli u Turskoj.

[13] Kȍnsupstancijālan (lat.: consubstantialis); koji je istovjetan u odnosu na svaku od triju Osoba u Presvetom Trojstvu. To je pridjev koji se koristi u latinskoj kršćanskoj kristologiji, koju je prvi osmislio Tertulijan u djelu "Protiv Hermogena" (lat.: Adversus Hermogenem) (Hermogenem je bio slikar, koji je stvorio svoj vlastiti kult, miješajući dijelove kršćanstva koji su mu se svidjeli s, tada, suvremenim stoicizmom-poganstvom), a koji ju je koristio da bi preveo grčki pojam homoousios. "Consubstantial" opisuje odnos između božanskih Osoba kršćanskog Trojstva i konstatira da je Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti "od jedne supstance" po tome što je Sin "stvoren" prije svakog vremena "ili "vječnosti" od Očevog vlastitog bića, od kojega Duh, također, "nastavlja" u vječnosti. Na latinskom jeziku to je termin za homoousios.

[A6-14] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[A7-15] 
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
,

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

@@ Redak 38: / Redak 38: @@
 ===Prvi konstantinopolski Sabor===
-Timotej I. je bio učesnik i predsjedatelj [[Prvi carigradski sabor|Prvog konstantinopolskog Sabora]]<ref name="A3">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/event/Council-of-Constantinople-AD-381|title=Prvi carigradski sabor|work=britannica.com|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Prvi carigradski sabor}}</ref><ref>Prvi konstantinopolski Sabor je uisto bio i Drugi ekumenski Sabor nakon onoga koji je održan u Niceji 325. godine.</ref>, održanog 381., a koji je sazvao [[Dodatak: Popis rimskih careva|rimski car]] [[Teodozije I. Veliki]] da bi se osudilo krivovjerje [[Pneumatomahi|makedonijanaca]]<ref>''Makedonijanci'' ili ''Pneumatomahi'' -  heretička sekta čiji je osnivač bio [[Makedonije I. Konstantinopolski]], a koja imala svoj procvat u zemljama u susjedstvu Helesponta, današnjih [[Dardaneli|Dardanela]] tijekom druge polovice četvrtog i početkom 5. stoljeća. Oni su nijekali božanstvo [[Duh Sveti|Duha Svetoga]], odatle ime ''Pneumatomachi'' ili ''Bitka protiv Duha'' (od πνεῦμα pneuma, duh + μάχη machē, bitka).</ref>, sljedbenika [[Makedonije I. Konstantinopolski|Makedonija I. Konstantinopolskog]]<ref name="A9">{{Citiranje web|url=https://orthodoxwiki.org/Macedonius_I_of_Constantinople|title=Makedonije I. Konstantinopolski|work=orthodoxwiki.org|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Makedonije I. Konstantinopolski}}</ref><ref name="A10">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/biography/Macedonius-Greek-bishop-flourished-4th-century|title=Makedonije I.|work=britannica.com|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Makedonije I.}}</ref>, neprijatelja Duha Svetoga.
+Timotej I. je bio učesnik i predsjedatelj [[Prvi carigradski sabor|Prvog konstantinopolskog Sabora]]<ref name="A3">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/event/Council-of-Constantinople-AD-381|title=Prvi carigradski sabor|work=britannica.com|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Prvi carigradski sabor}}</ref><ref>Prvi konstantinopolski Sabor je uisto bio i Drugi ekumenski Sabor nakon onoga koji je održan u Niceji 325. godine.</ref>, održanog 381., a koji je sazvao [[Dodatak: Popis rimskih careva|rimski car]] [[Teodozije I. Veliki]] da bi se osudilo krivovjerje [[Pneumatomahi|makedonijanaca]]<ref>''Makedonijanci'' ili ''Pneumatomahi'' -  heretička sekta čiji je osnivač bio [[Makedonije I. Konstantinopolski]], a koja imala svoj procvat u zemljama u susjedstvu Helesponta, današnjih [[Dardaneli|Dardanela]] tijekom druge polovice četvrtog i početkom 5. stoljeća. Oni su nijekali božanstvo [[Duh Sveti|Duha Svetoga]], odatle ime ''Pneumatomachi'' ili ''Bitka protiv Duha'' (od πνεῦμα pneuma, duh + μάχη machē, bitka).</ref>, sljedbenika [[Makedonije I. Konstantinopolski|Makedonija I. Konstantinopolskog]]<ref name="A9">{{citiranje weba|url=https://orthodoxwiki.org/Macedonius_I_of_Constantinople|title=Makedonije I. Konstantinopolski|work=orthodoxwiki.org|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Makedonije I. Konstantinopolski}}</ref><ref name="A10">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/biography/Macedonius-Greek-bishop-flourished-4th-century|title=Makedonije I.|work=britannica.com|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Makedonije I.}}</ref>, neprijatelja Duha Svetoga.
 Timotej, u svojstvu predsjedavajućeg ovim vijećem, sukobio se s ''makedonijancima'', [[Sabelianizam|sabelianistima]]<ref name="A14">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/topic/Sabellianism|title=Sabelianizam|work=britannica.com|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Sabelianizam}}</ref><ref>''Sabelianizam,'' kršćanska hereza koja je bila razvijenija i manje naivan oblik modalističkog monarhizma (vidi [[monarhizam]]); a učenje je razvio [[Sabelije]] (217.-220.), koji je vjerojatno bio [[prezbiter]] u [[Rim]]u.</ref> kao i s [[Apolinarij od Laodike|Apolinarijem od]]<ref name="A12">{{Citiranje web |url=https://www.britannica.com/biography/Apollinaris-the-Younger|title=Apolinarije Mlađi|work=britannica.com|accessdate=21. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Apolinarije Mlađi}}</ref> [[Laodike]]<ref>''Laodika'' na ''Lycusu'' (grčki: Λαοδίκεια πρὸς τοῦ Λύκου; latinski: Laodicea ad Lycum, također prevedeno kao Laodiceja ili Laodikeia) (moderni turski: Laodikeia) bio je drevni grad sagrađen na rijeci Likus (Çürüksu). Nalazi se u [[Helenizam|Helenskim]] krajevima [[Karija|Karije]] i [[Lidija|Lidije]], koja je kasnije postala Rimska provincija [[Frigija|Frigije]]. Sada se nalazi u blizini modernog grada [[Denizli]] u [[Turska|Turskoj]].</ref> i  odbacio njihovo vjerovanje kao heretičko; kao što se spominje prvoga dana amšira. Na saboru je bio gorljivi zagovornik [[Konsubstancijalnost|konsubstancialnog]]<ref>Kȍnsupstancijālan (lat.: consubstantialis); koji je istovjetan u odnosu na svaku od triju Osoba u [[Presveto Trojstvo|Presvetom Trojstvu]]. To je pridjev koji se koristi u latinskoj kršćanskoj kristologiji, koju je prvi osmislio [[Tertulijan]] u djelu ''"Protiv Hermogena"'' ''(lat.: Adversus Hermogenem)'' (''Hermogenem je bio slikar, koji je stvorio svoj vlastiti [[kult]], miješajući dijelove [[Kršćanstvo|kršćanstva]] koji su mu se svidjeli s, tada, suvremenim [[Stoicizam|stoicizmom]]-[[Poganstvo|poganstvom]]''), a koji ju je koristio da bi preveo grčki pojam ''homoousios''. ''"Consubstantial"'' opisuje odnos između božanskih Osoba kršćanskog Trojstva i konstatira da je Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti "od jedne supstance" po tome što je Sin "stvoren" prije svakog vremena "ili "vječnosti" od Očevog vlastitog bića, od kojega Duh, također, "nastavlja" u vječnosti. Na latinskom jeziku to je termin za ''homoousios''.</ref> Presvetog Trojstva i branitelj pravoslavne doktrine Duha Svetoga.