Religija u Hrvatskoj: razlika između inačica
m file->datoteka |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|' |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
== Demografija == | == Demografija == | ||
[[Datoteka:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|260px| Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)]] | [[Datoteka:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|260px| Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)]] | ||
Prema [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] 2011.; 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su [[Srpska pravoslavna Crkva|pravoslavci]], 1,47 % su [[musliman]]i, 0,34 % su [[protestanti]]. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Hrvatska i [[Poljska]] su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo ''da'' na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"<ref>{{ | Prema [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] 2011.; 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su [[Srpska pravoslavna Crkva|pravoslavci]], 1,47 % su [[musliman]]i, 0,34 % su [[protestanti]]. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Hrvatska i [[Poljska]] su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo ''da'' na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"<ref>{{citiranje weba| url = http://www.gallup.com/poll/128210/gallup-global-reports.aspx | title = Gallup Global Reports | publisher = Gallup | accessdate = 2013-10-07}}</ref> | ||
== Međudjelovanje religijskog i sekularnog života == | == Međudjelovanje religijskog i sekularnog života == | ||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
== Denominacije == | == Denominacije == | ||
[[Katolička crkva u Hrvatskoj]] dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene [[konkordat]]om između Hrvatske Vlade i [[Sveta stolica|Vatikana]]. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.<ref name="countryreports_croatia">{{ | [[Katolička crkva u Hrvatskoj]] dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene [[konkordat]]om između Hrvatske Vlade i [[Sveta stolica|Vatikana]]. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.<ref name="countryreports_croatia">{{citiranje weba| publisher = CountryReports | year = 2009 | title = "Croatia Religion" - Electronic version | accessdate = September 26, 2009 | url = http://www.countryreports.org/?countryid=62}}</ref> | ||
Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:<ref name="countryreports_croatia"/> | Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:<ref name="countryreports_croatia"/> | ||
<ref>{{ | <ref>{{citiranje weba| url = http://narodne-novine.nn.hr/sluzbeni/pregledRezultati.aspx?Broj=196&Godina=2003 | language = Croatian | publisher = [[Narodne novine]] | work = Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske | title = Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities | date = December 15, 2003 | accessdate = February 16, 2010}}</ref> | ||
* [[Srpska pravoslavna crkva]] (SPC) | * [[Srpska pravoslavna crkva]] (SPC) | ||
* [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] | * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]] | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 00:05
Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.
Demografija
Prema popisu stanovništva 2011.; 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su pravoslavci, 1,47 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"[1]
Međudjelovanje religijskog i sekularnog života
U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.
Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.
Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.
Denominacije
Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.[2]
Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:[2] [3]
- Srpska pravoslavna crkva (SPC)
- Islamska zajednica u Hrvatskoj
- Evangelička crkva
- Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
- Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
- Pentekostalci
- Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava
- Adventistička Crkva
- Baptistička zajednica Hrvatske
- Božja Crkva
- Kristova Crkva
- Adventisti sedmog dana
- Bugarska pravoslavna Crkva
- Makedonska pravoslavna Crkva
- Hrvatska Starokatolička Crkva
Vidi još
- Katolička crkva u Hrvatskoj
- Pravoslavlje u Hrvatskoj
- Srpska pravoslavna Crkva
- Islam u Hrvata
- Židovi u Hrvatskoj
Galerija
-
Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju. -
Europa u doba velike podjele 1054. godine.
-
Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
-
Religije u Europi 1560.
Izvori
Vanjske poveznice
- Registar Vjerskih Zajednica, Ministry of Public Administration, Government of the Republic of Croatia (hrv.)
| |||||||||||
_(14785615523).jpg){kind=link}
