Turistički zemljopis: razlika između inačica

Inačica od 14. lipanj 2025. u 02:57

Turistička geografija, turistički zemljopis, istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice turizma u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim pejzažom. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na prostorno planiranje i posebno uređenje i zaštitu okoliša.

Turistička geografija grana je antropogeografije koja proučava putovanja i turizam kao industriju te socijalnu i kulturnu aktivnost. Turistička geografija pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, geografske principe turizma i ekonomiju dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma.

Geografija je temelj za proučavanje turizma jer je geografija u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, krajobrazima i ljudima. Fizička geografija osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizička geografija mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.

Pristupi u istraživanju u turističkoj geografiji razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na kvantitativnoj metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.^[1] Nedavni razvoj antropogeografije utjecao je na turističku geografiju tako što su se počeli koristiti kulturnogeografski pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje osjećaja za mjesto kao turističkog odredišta.^[2]

Vidi

Bilješke i referencije

↑ Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u Tourist Studies 1(5) str. 5-22
↑ Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) Mobilities, Networks, Geographies Aldershot:Ashgate

Vanjske poveznice

[1] Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u Tourist Studies 1(5) str. 5-22

[2] Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) Mobilities, Networks, Geographies Aldershot:Ashgate

[1]

[2]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 [[Geografija]] je temelj za proučavanje turizma jer je geografija u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, [[krajobraz]]ima i ljudima. [[Fizička geografija]] osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizička geografija mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.
-Pristupi u istraživanju u turističkoj geografiji razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na [[kvantitativan|kvantitativnoj]] metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.<ref>Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u ''Tourist Studies'' 1(5) str. 5-22</ref> Nedavni razvoj [[antropogeografija|antropogeografije]] utjecao je na turističku geografiju tako što su se počeli koristiti [[kulturna geografija|kulturnogeografski]] pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje [[osjećaj za mjesto|osjećaja za mjesto]] kao turističkog odredišta.<ref>Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) ''Mobilities, Networks, Geographies'' Aldershot:Ashgate</ref>
+Pristupi u istraživanju u turističkoj geografiji razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na [[kvantitativan|kvantitativnoj]] metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.<ref>Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u ''Tourist Studies'' 1(5) str. 5-22</ref> Nedavni razvoj [[antropogeografija|antropogeografije]] utjecao je na turističku geografiju tako što su se počeli koristiti [[kulturni zemljopis|kulturnogeografski]] pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje [[osjećaj za mjesto|osjećaja za mjesto]] kao turističkog odredišta.<ref>Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) ''Mobilities, Networks, Geographies'' Aldershot:Ashgate</ref>
 == Vidi ==