More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Stjepan Tomaš (književnik)'''-->{{preusmjerava|Stjepan Tomaš}} | <!--'''Stjepan Tomaš (književnik)'''-->{{preusmjerava|Stjepan Tomaš}} | ||
'''Stjepan Tomaš''' ([[Nova Bukovica|Nova Bukovica]], [[2. siječnja]] [[1947.]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/stomas|title=HAZU - Stjepan Tomaš - biografija|author=Duška Torbica|date=8. rujna 2011.|publisher=HAZU|accessdate=5. kolovoza 2017.}}</ref>) [[hrvatska književnost|hrvatski je književnik]]. Živi i radi u [[Osijek]]u. | '''Stjepan Tomaš''' ([[Nova Bukovica|Nova Bukovica]], [[2. siječnja]] [[književnost u 1947.|1947.]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/stomas|title=HAZU - Stjepan Tomaš - biografija|author=Duška Torbica|date=8. rujna 2011.|publisher=HAZU|accessdate=5. kolovoza 2017.}}</ref>) [[hrvatska književnost|hrvatski je književnik]]. Živi i radi u [[Osijek]]u. | ||
Piše [[roman]]e, [[drama|drame]], [[kratka priča|kratke priče]], [[pripovijetka|pripovijetke]] i [[radio-drama|radio-drame]] za djecu i odrasle. Književnim radom se bavi od 1971. godine. | Piše [[roman]]e, [[drama|drame]], [[kratka priča|kratke priče]], [[pripovijetka|pripovijetke]] i [[radio-drama|radio-drame]] za djecu i odrasle. Književnim radom se bavi od 1971. godine. | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
*''Pomirenje '', 1991. | *''Pomirenje '', 1991. | ||
*''Gdje stanuje Hrvatska?'', 1992. | *''Gdje stanuje Hrvatska?'', 1992. | ||
*''Moj tata spava s anđelima'', 1992. | *''Moj tata spava s anđelima'', 1992. | ||
*''Pričaj mi o Jugoslaviji'', radio komedija, 1992. | *''Pričaj mi o Jugoslaviji'', radio komedija, 1992. | ||
*''Mali ratni dnevnik'', 1993. | *''Mali ratni dnevnik'', 1993. (ponovljeno, dopunjeno izdanje romana ''Moj tata spava s anđelima) | ||
*''Đokina sela'', crna komedija, 1993. | *''Đokina sela'', crna komedija, 1993. | ||
*''Zlatousti '', roman, 1993. | *''Zlatousti '', roman, 1993. | ||
| Redak 56: | Redak 56: | ||
== Zanimljivosti == | == Zanimljivosti == | ||
U romanu ''[[Moj tata spava s anđelima]]'' (nakladnik Mladost) obrađuje stanje i težak život u vrijeme Domovinskog rata krajem ljeta i u jesen 1991.. 1994. godine roman je doživio je i svoje ponovljeno, dopunjeno izdanje ''Mali ratni dnevnik''. Istočnosrijemski pandan sudbine Hrvata za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku je književno djelo ''Antimemoari I. & II. - kako je umirao moj narod'' [[Marko Kljajić|Marka Kljajića]] (nakladnik Hrvatska čitaonica "Fischer", Surčin).<ref>Davor Taslidžić: [http://www.glas-slavonije.hr/542427/11/Povijesne-daljine-i-blizine-Jesu-li-Hrvati-u-Srijemu-devedesetih-bili-ljudi-bez-sudbine ''Povijesne daljine i blizine: Jesu li Hrvati u Srijemu devedesetih bili ljudi bez sudbine? '']. Glas Slavonije. 10. veljače 2024. Pristupljeno 12. veljače 2024.</ref> | |||
Roman ''Mali ratni dnevnik'' je bio obveznom školskom lektirom za 6. razred od 1996., a onda su 2006. iz ogranka [[Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"|SKD Prosvjeta]] iz [[Donji Lapac|Donjeg Lapca]] (općine s većinskim srpskim stanovništvom), na inicijativu skupine roditelja uputili predstavku protiv te knjige ministru [[Dragan Primorac|Primorcu]], u kojoj su tražili "''povlačenje te knjige iz obvezatne školske lektire jer je ksenofobična, puna govora mržnje i uvredljiva za srpsku manjinu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''". Roman inače govori o djevojčici Cvijeti koja opisuje svoje doživljaje i zbivanja u opkoljenome [[Osijek]]u, odlaske u skloništa, spoznaje o broju poginulih i ranjenih sugrađana, slušanju priča o srušenim kućama u susjedstvu, cjelodnevnom popravljanju kuće od razaranja što su ga počinili velikosrbi itd..<ref>[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1426&izdanje=68 Fokus] Stjepan Babić: O malome ratnome dnevniku, 8. prosinca 2006. </ref> | Roman ''Mali ratni dnevnik'' je bio obveznom školskom lektirom za 6. razred od 1996., a onda su 2006. iz ogranka [[Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"|SKD Prosvjeta]] iz [[Donji Lapac|Donjeg Lapca]] (općine s većinskim srpskim stanovništvom), na inicijativu skupine roditelja uputili predstavku protiv te knjige ministru [[Dragan Primorac|Primorcu]], u kojoj su tražili "''povlačenje te knjige iz obvezatne školske lektire jer je ksenofobična, puna govora mržnje i uvredljiva za srpsku manjinu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''". Roman inače govori o djevojčici Cvijeti koja opisuje svoje doživljaje i zbivanja u opkoljenome [[Osijek]]u, odlaske u skloništa, spoznaje o broju poginulih i ranjenih sugrađana, slušanju priča o srušenim kućama u susjedstvu, cjelodnevnom popravljanju kuće od razaranja što su ga počinili velikosrbi itd..<ref>[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1426&izdanje=68 Fokus] Stjepan Babić: O malome ratnome dnevniku, 8. prosinca 2006. </ref> | ||
Inačica od 13. veljača 2024. u 17:26
Stjepan Tomaš (Nova Bukovica, 2. siječnja 1947.[1]) hrvatski je književnik. Živi i radi u Osijeku.
Piše romane, drame, kratke priče, pripovijetke i radio-drame za djecu i odrasle. Književnim radom se bavi od 1971. godine.
Životopis
Završio je gimnaziju u Našicama i diplomirao jugoslavensku književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Osijeku. Piše pripovijetke, romane i drame za djecu i odrasle.
Sedamdesetih godina 20. stoljeća radio je kao profesor hrvatskog jezika u Srednjoškolskom centru u Belom Manastiru (kasnije Centar za usmjereno obrazovanje /CUO/ "Bratstvo-jedinstvo"). Od 1973. do 1977. bio je urednik školskog lista Baranjski srednjoškolac.
Do sad je objavio devetnaest knjiga: trinaest za odrasle i šest za djecu. Više je puta nagrađivan. Najuglednije su mu: nagrade Grigor Vitez (1978.) za najbolju dječju knjigu te nagrada K. Š. Gjalski (2001.) za knjigu pripovijedaka Odnekud dolaze sanjari.
Djela
- Sveti bunar, 1972.
- Građani u prvom koljenu, 1975.
- Tko kuca otvorit će mu se, 1975.
- Ljubav je moja golub začuđeni, zbornik (uredili Stjepan Tomaš i Davorin Taslidžić), 1976.
- Taninska četvrt , roman, 1980.
- Moljac i noćni čuvar, 1982.
- Smrtna ura, pripovijetke, 1983.
- Dobar dan, tata , 1987.
- Život u provinciji , 1989.
- Anđeli na vrhu igle, 1990.
- Halo, ovdje komandosi, 1991.
- Pomirenje , 1991.
- Gdje stanuje Hrvatska?, 1992.
- Moj tata spava s anđelima, 1992.
- Pričaj mi o Jugoslaviji, radio komedija, 1992.
- Mali ratni dnevnik, 1993. (ponovljeno, dopunjeno izdanje romana Moj tata spava s anđelima)
- Đokina sela, crna komedija, 1993.
- Zlatousti , roman, 1993.
- Srpski bog Mars , 1995.
- Zlatousti ili tužni dom hrvatski, drama u 14 slika, 1995.
- Potemkinova sela, radio drama, 1997.
- Emigranti, roman, 1998.
- Drame', 1999.
- Dvije priče', 1999.
- Lov na vještice, drama, 1999.
- Sveta vatra , 2000.
- Miruj, miruj, srce moje, 2001.
- Noćni posao, izabrane pripovijetke, 2001.
- Odnekud dolaze sanjari , 2001.
- Pas koji je čitao s usana , 2001.
- Sirove strasti., 2002.
- Izabrane pripovjetke, 2003.
- Dragoljubov san, 2004.
- Guslač od marcipana, 2004.
- Guslačeva smrt, 2004.
- Spomenik, 2004.
- Perzefonin poljubac , 2006.
- Židovski spomenik, 2006.
Ušao je u Antologiju hrvatske kratke priče prireditelja Miroslava Šicela, zbirku Božićne priče Božidara Petrača, te u izbor pjesničkih i proznih tekstova, te dokumenata o stvaranju neovisne, suverene države Hrvatske i o Domovinskom ratu 1990. - 1992. prireditelja Vlade Pandžića i Božidara Petrača Hrvatska lađa, antologiju priča "Večernjeg lista" 1964. - 1994. Hrvatska kratka priča u izboru Tomislava Sabljaka, izboru hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni Jasne Pogačnik i dr..
Neka djela su mu prevedena i na njemački, talijanski, mađarski, slovački, slovenski, makedonski i esperanto.[2]
Zanimljivosti
U romanu Moj tata spava s anđelima (nakladnik Mladost) obrađuje stanje i težak život u vrijeme Domovinskog rata krajem ljeta i u jesen 1991.. 1994. godine roman je doživio je i svoje ponovljeno, dopunjeno izdanje Mali ratni dnevnik. Istočnosrijemski pandan sudbine Hrvata za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku je književno djelo Antimemoari I. & II. - kako je umirao moj narod Marka Kljajića (nakladnik Hrvatska čitaonica "Fischer", Surčin).[3]
Roman Mali ratni dnevnik je bio obveznom školskom lektirom za 6. razred od 1996., a onda su 2006. iz ogranka SKD Prosvjeta iz Donjeg Lapca (općine s većinskim srpskim stanovništvom), na inicijativu skupine roditelja uputili predstavku protiv te knjige ministru Primorcu, u kojoj su tražili "povlačenje te knjige iz obvezatne školske lektire jer je ksenofobična, puna govora mržnje i uvredljiva za srpsku manjinu u Hrvatskoj". Roman inače govori o djevojčici Cvijeti koja opisuje svoje doživljaje i zbivanja u opkoljenome Osijeku, odlaske u skloništa, spoznaje o broju poginulih i ranjenih sugrađana, slušanju priča o srušenim kućama u susjedstvu, cjelodnevnom popravljanju kuće od razaranja što su ga počinili velikosrbi itd..[4]
Bilješke
- ↑ Duška Torbica (8. rujna 2011.). "HAZU - Stjepan Tomaš - biografija". HAZU. http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/stomas Pristupljeno 5. kolovoza 2017.
- ↑ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
- ↑ Davor Taslidžić: Povijesne daljine i blizine: Jesu li Hrvati u Srijemu devedesetih bili ljudi bez sudbine? . Glas Slavonije. 10. veljače 2024. Pristupljeno 12. veljače 2024.
- ↑ Fokus Stjepan Babić: O malome ratnome dnevniku, 8. prosinca 2006.
| |||||