Religija u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Religija u Hrvatskoj'''-->[[File:Croatia Porec Euphrasius Basilika BW 2014-10-08 10-44-45.jpg|thumb|right|250px|Mozaik u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevoj bazilici]]]]
<!--'''Religija u Hrvatskoj'''-->[[Datoteka:Croatia Porec Euphrasius Basilika BW 2014-10-08 10-44-45.jpg|thumb|right|250px|Mozaik u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevoj bazilici]]]]
[[File:Zagrebačka džamija.jpg|thumb|right|125px|Džamija u [[Zagreb]]u]]
[[Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|thumb|right|125px|Džamija u [[Zagreb]]u]]
[[Sloboda vjeroispovjesti]] je pravo svih građana [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] zagarantirana [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]], koji definira pripadnicima svih [[vjeroispovijest|denominacijama]] slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.  
[[Sloboda vjeroispovjesti]] je pravo svih građana [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] zagarantirana [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]], koji definira pripadnicima svih [[vjeroispovijest|denominacijama]] slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.  


== Demografija ==
== Demografija ==
[[File:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|260px| Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)]]
[[Datoteka:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|260px| Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)]]
Prema [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] 2011.; 86,28&nbsp;% stanovništva su katolici, 4,44&nbsp;% su [[Srpska pravoslavna Crkva|pravoslavci]], 1,47&nbsp;% su [[musliman]]i, 0,34&nbsp;% su [[protestanti]]. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81&nbsp;%  stanovništva, 0,76&nbsp;% su agnostici i skeptici, a 2,17&nbsp;% se nije izjasnilo. Hrvatska i  [[Poljska]] su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67&nbsp;% ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70&nbsp;% je odgovorilo ''da'' na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"<ref>{{Citiranje web | url = http://www.gallup.com/poll/128210/gallup-global-reports.aspx | title = Gallup Global Reports | publisher = Gallup | accessdate = 2013-10-07}}</ref>
Prema [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] 2011.; 86,28&nbsp;% stanovništva su katolici, 4,44&nbsp;% su [[Srpska pravoslavna Crkva|pravoslavci]], 1,47&nbsp;% su [[musliman]]i, 0,34&nbsp;% su [[protestanti]]. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81&nbsp;%  stanovništva, 0,76&nbsp;% su agnostici i skeptici, a 2,17&nbsp;% se nije izjasnilo. Hrvatska i  [[Poljska]] su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67&nbsp;% ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70&nbsp;% je odgovorilo ''da'' na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"<ref>{{Citiranje web | url = http://www.gallup.com/poll/128210/gallup-global-reports.aspx | title = Gallup Global Reports | publisher = Gallup | accessdate = 2013-10-07}}</ref>


Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 21:00

Mozaik u Eufrazijevoj bazilici
Džamija u Zagrebu

Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.

Demografija[uredi]

Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)

Prema popisu stanovništva 2011.; 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su pravoslavci, 1,47 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"[1]

Međudjelovanje religijskog i sekularnog života[uredi]

U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.

Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.

Denominacije[uredi]

Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.[2]

Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:[2] [3]

Vidi još[uredi]

Galerija[uredi]

  • Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju.
    Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju.
  • Europa u doba velike podjele 1054. godine.
    Europa u doba velike podjele 1054. godine.
  • Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
    Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
  • Religije u Europi 1560.
    Religije u Europi 1560.

Izvori[uredi]

  1. ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ 2,0 2,1 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

    • Vanjske poveznice[uredi]

    v • r • u
    Religija u Europi
    Samostalne države
    Nesamostalna područja
    Ovisne zemlje engleske krune (Guernsey • Jersey • Man) • Danska: Ovčji otoci
    Velike ekonomske integracije
    v • r • u
    Hrvatska
    Povijest
    Zemljopis
    Politika
    Gospodarstvo
    Društvo
    Kultura
    Simboli i identitet
    Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Religija_u_Hrvatskoj&oldid=509718"