Razlika između inačica stranice »Plavna«
| Redak 148: | Redak 148: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Predaju o dolasku [[Šokci|šokačkih]] Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća [[Mato Babogredac]]. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]]. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu [[Vukovar]]a, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u [[Bođani]]ma, [[Vajska|Vajskoj]] i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista [[ikavica]], kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.<ref name=zkvh>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/1393-u-vajskoj-obiljeena-10-obljetnica-rada-hkupd-dukat ZKVH] M.K. i Z.P.: ''U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“'', 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)</ref> | Predaju o dolasku [[Šokci|šokačkih]] Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća [[Mato Babogredac]]. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]]. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu [[Vukovar]]a, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u [[Bođani]]ma, [[Vajska|Vajskoj]] i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista [[ikavica]], kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.<ref name=zkvh>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/1393-u-vajskoj-obiljeena-10-obljetnica-rada-hkupd-dukat ZKVH] M.K. i Z.P.: ''U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“'', 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)</ref> | ||
Hrvatsku zajednicu u Plavni obogatio je kroz povijest dolazak Hrvata Slavonaca, Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca, bosanskih Hrvata. Nekada su u Plavni Hrvati činili preko 50% stanovništva dok 2018. ih je manje od 15 %.<ref name=Andrić>Marica Andrić: [http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/1687-intervju-marica-andric-predsjednica-hkupd-matos-plavna '' Intervju: Marica Andrić, predsjednica HKUPD "Matoš" Plavna '']. Razgovor vodio Z. Ifković. Hrvatske novine, Subotica / Hrvatska nezavisna lista Subotica. 27. ožujka 2018. Pristupljeno 14. travnja 2022.</ref> | |||
== Gospodarstvo == | == Gospodarstvo == | ||
Inačica od 04:10, 14. travnja 2022.
Ovo je glavno značenje pojma Plavna. Za druga značenja pogledajte Plavna (razdvojba).| Plavna | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 45°20′N 19°07′E / 45.333°N 19.117°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Južnobački okrug |
| Općina | Bač |
| Površina | |
| - Ukupna | 54,8 km² |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 1392 |
| - Gustoća | 25 st./km² |
| Poštanski broj | 21428 |
| Pozivni broj | 021 |
| registracijska oznaka | NS |
| Zemljovid | |
  Plavna | |
Plavna (srp. Плавна, mađ. Palona, nje. Plawing, Plawingen) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 45° 20' 49" sjeverne zemljopisne širine i 19° 7' 32" istočne zemljopisne dužine, na 84 metra nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.
Obližnje selo su Bođani.
Upravna podjela
Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.
Povijest
Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[1]
Hrvatsku zajednicu u Plavni obogatio je kroz povijest dolazak Hrvata Slavonaca, Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca, bosanskih Hrvata. Nekada su u Plavni Hrvati činili preko 50% stanovništva dok 2018. ih je manje od 15 %.[2]
Gospodarstvo
Lovstvo. Lov na jelene, divlje svinje, fazane, divlje patke.
Plavna je nekad bila značajno gospodarski povezana sa Vukovarom, tako da je predstavljala most koji je spajao Bačku s Hrvatskom. U 19. st. su mještani Plavne redovito odlazili u Vukovar na tjedni sajam, a u Vukovaru su namirivali svoje potrebe [3].
Kultura
2009. će se u Plavni održavi manifestacija Hrvata Susret pučkih pjesnika "Lira naiva".
Stanovništvo
Prema svjedočenjima muzikologa Josipa Andrića, Plavna je pokazivala u njegovo vrijeme izrazitu šokačku fizionomiju u svom narodnom i kulturnom životu, što se dalo vidjeti iz brojnih sabranih pjesama iz tog sela [4].
- 1961.: 2.662
- 1971.: 2.033
- 1981.: 1.712
- 1991.: 1.538
- 2002.: 1.392
2002. je bilo:
- Srba 607 (43,61%)
- Hrvata 312 (22,41%)
- Mađara 145 (10,42%)
- "Jugoslavena" 112 (8,05%)
- ostalih 5,53%
Plavna je bila i mjestom časnih događaja, kada je jedan mjesni Srbin u kolovozu 1995. spriječio provalu u kuću mjesnog Hrvata koji je sa obitelji bio na radu u Njemačkoj, a nasilnike otjerao [5].
Poznati stanovnici
- József Novotny (1908. - 1944.), kapelan, mučenik rimokatoličke Crkve, mađarskog, češkog ili slovačkog podrijetla. Ubili su ga jugoslavenski partizani 1944. [1]
- Bálint Magyar de Palona (? - 1573.), mađarski general, fonyódski kapetan, junak borbe protiv osmanskih osvajača[2]
- Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, rodio se u ovom selu
- Zvonimir Pelajić, nastavnik glazbenog, nagrađeni kulturni djelatnik
- Julijana Adamović, hrvatska književnica
Otac Antuna Gustava Matoša je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne [6]. Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj.
Mati poznatog hrvatskog muzikologa Josipa Andrića je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300 [7].
Hrvatske ustanove u Plavnoj
Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine Šokaca [8].
- HKUPD "Matoš" (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)[9]
Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju Dani Antuna Gustava Matoša i dr. Josipa Andrića, u sklopu koje se održavaju predavanja, likovna kolonija, razni kulturno-umjetnički programi, izložbe slikarskih radova, koncerti i sl.[10].
Bilješke
- ↑ ZKVH M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
- ↑ Marica Andrić: Intervju: Marica Andrić, predsjednica HKUPD "Matoš" Plavna . Razgovor vodio Z. Ifković. Hrvatske novine, Subotica / Hrvatska nezavisna lista Subotica. 27. ožujka 2018. Pristupljeno 14. travnja 2022.
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ "Dnevnik". Inačica izvorne stranice arhivirana 11 veljače 2008. http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Pristupljeno 14 travnja 2009 Bilten kriznih dana, 19. veljače 2003.
- ↑ Društvo Antuna Gustava Matoša Tovarnik Biografija
- ↑ Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
- ↑ Hrvatska riječ Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008.
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008. Voli zemlju, voli i tamburu
- ↑ Radio Subotica II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, pristupljeno 14. travnja 2010.
Vanjske poveznice
- Plavna na fallingrain.com
- V. Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića u Plavni
| |||||