Razlika između inačica stranice »Sredozemna flora«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sredozemna''' odnosno '''mediteranska flora''', [[cvjetana|flora]] koja je svojstvena priobalju i otocima na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Najvećma biljke iz ove zajednice su vazdazelene, zbog čega su ovi predjeli Sredozemnog mora slikoviti tijekom cijele godine. Biljke su otporne jer su se razvile u podneblju čije je svojstvo duge ljetne žege, oskudica [[vlaga|vlage]] i izvora vode, a zime blage i vlažne. Tlo je često ograničene plodnosti, rijetko, škrto na [[krš]]koj podlozi. Pored svoje uloge koja je kod svih biljaka u svim [[biocenoza]]ma, poput [[fotosinteza|fotosintetske]] i [[prehrana|prehrambene]] te čuvara tla od [[erozija|erozije]], zatim i njene uloge u [[industrija mirisa|industriji mirisa]] i [[farmaceutska industrija|farmaceutskoj industriji]], ima još uloga. Vrlo su podatne s [[krajobrazno oblikovanje|pejzažnooblikovnog]] stajališta.<ref name=Šišić/> Naime, kod [[sredozemna klima|sredozemne klime]] nije lako odabrati pogodne vrste za uređenje okoliša, koje ide u paru s turizmom.<ref name=Židovec>Vesna Židovec: [https://gospodarski.hr/rubrike/ostalo/prilog-broja-zanimljivo-mediteransko-bilje/ ''Prilog broja: Zanimljivo mediteransko bilje ''] Gospodarski list, 13. srpnja 2018. Pristupljeno 19. svibnja 2020.</ref> Pak, kod otpornosti mediteranskih [[trajnica]] na uvjete [[klima|klime]] i [[tlo|tla]], zahtijevaju manje rada i troška oko održavanja.<ref name=Šišić/> Stoga primijeni li se autohtone sredozemne vrste, mnogi se problemi [[uređenje okoliša|uređenja okoliša]] rješavaju, zato što su prilagođene staništu što troškove njihovog održavanja čini nižima, a znatno doprinose očuvanju [[biološka raznolikost|biološke]] i [[krajobraz]]ne raznolikosti.<ref name=Židovec/> Neke biljne vrste s Jadrana podatne su i za uređivanja [[interijer]]a. Zbog svoje slikovite ljepote važno je kao [[dekor]]ativna sastavnica, jer se prostire po [[turizam|turistički]] najperspektivnijim područjima. Zato ju je važno i [[hortikultura|hortikulturno]] i krajobrazno sagledati, očuvati, jer ju ugrožava bezobzirna [[betonizacija obale]] i prateća [[zagađenje|zagađenja]] iz [[kućanstvo|kućanstava]]. Osim okolice naselja, pruža velike mogućnosti korištenja za podizanje i uređenje novih zelenih prostora u gradovima, turističkim zonama i oko turističkih objekata odnosno [[eksterijer]]a. Osim sloja [[drvo|drveća]] i [[grm]]lja, tu ulogu ima i kao zeleni pokrov tla, umjesto [[travnjak]]a.<ref name=Šišić>Bruno Šišić: [https://www.bib.irb.hr/191454 ''Hortikulturni aspekti mediteranskog biljnog svijeta ''] Naše more : znanstveni časopis za more i pomorstvo, 9 (1963), 2; sažetak. </ref> | |||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Trenutačna izmjena od 23:26, 24. ožujka 2022.
Sredozemna odnosno mediteranska flora, flora koja je svojstvena priobalju i otocima na Sredozemlju. Najvećma biljke iz ove zajednice su vazdazelene, zbog čega su ovi predjeli Sredozemnog mora slikoviti tijekom cijele godine. Biljke su otporne jer su se razvile u podneblju čije je svojstvo duge ljetne žege, oskudica vlage i izvora vode, a zime blage i vlažne. Tlo je često ograničene plodnosti, rijetko, škrto na krškoj podlozi. Pored svoje uloge koja je kod svih biljaka u svim biocenozama, poput fotosintetske i prehrambene te čuvara tla od erozije, zatim i njene uloge u industriji mirisa i farmaceutskoj industriji, ima još uloga. Vrlo su podatne s pejzažnooblikovnog stajališta.[1] Naime, kod sredozemne klime nije lako odabrati pogodne vrste za uređenje okoliša, koje ide u paru s turizmom.[2] Pak, kod otpornosti mediteranskih trajnica na uvjete klime i tla, zahtijevaju manje rada i troška oko održavanja.[1] Stoga primijeni li se autohtone sredozemne vrste, mnogi se problemi uređenja okoliša rješavaju, zato što su prilagođene staništu što troškove njihovog održavanja čini nižima, a znatno doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti.[2] Neke biljne vrste s Jadrana podatne su i za uređivanja interijera. Zbog svoje slikovite ljepote važno je kao dekorativna sastavnica, jer se prostire po turistički najperspektivnijim područjima. Zato ju je važno i hortikulturno i krajobrazno sagledati, očuvati, jer ju ugrožava bezobzirna betonizacija obale i prateća zagađenja iz kućanstava. Osim okolice naselja, pruža velike mogućnosti korištenja za podizanje i uređenje novih zelenih prostora u gradovima, turističkim zonama i oko turističkih objekata odnosno eksterijera. Osim sloja drveća i grmlja, tu ulogu ima i kao zeleni pokrov tla, umjesto travnjaka.[1]
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Bruno Šišić: Hortikulturni aspekti mediteranskog biljnog svijeta Naše more : znanstveni časopis za more i pomorstvo, 9 (1963), 2; sažetak.
- ↑ 2,0 2,1 Vesna Židovec: Prilog broja: Zanimljivo mediteransko bilje Gospodarski list, 13. srpnja 2018. Pristupljeno 19. svibnja 2020.