Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hrvatska kulturna baština: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Novija izmjena →
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hrvatska kulturna baština'''-->[[Datoteka:Matavuljev liker.jpg|minijatura|Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera.]]
[[Datoteka:Matavuljev liker.jpg|minijatura|Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera.]]
'''Hrvatska kulturna baština''' skup je svih običaja, tradicija i dobara u [[Hrvatska povijest|hrvatskoj povijesti]].
'''Hrvatska kulturna baština''' skup je svih običaja, tradicija i dobara u [[Hrvatska povijest|hrvatskoj povijesti]].


Redak 62: Redak 62:
* [[svirale]]
* [[svirale]]
* [[gusle]]
* [[gusle]]
* [[harmonika triestina]]<!-- baš ova vrsta --><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=S_tpOZ1N7ZI Boris Hrvatić - Harmonika Triestina]</ref>
* [[harmonika triestina]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=S_tpOZ1N7ZI Boris Hrvatić - Harmonika Triestina]</ref>


==Ophodi==
==Ophodi==

Inačica od 7. ožujak 2022. u 19:17

Datoteka:Matavuljev liker.jpg
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera.

Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.

Nematerijalna baština

Podrobniji članak o temi: Nematerijalna kulturna baština

Iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska bogata je raznolikom kulturnom baštinom. Uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, očuvan je i veliki dio nematerijalne baštine, posebne po tome što je veoma slojevita. Hrvatska je zemlja živih ostataka pradavnih običaja i vjerovanja, te njihovih transformiranih i ponovno oživljenih oblika. Razni običaji i znanja predstavljaju se na brojnim manifestacijama u zemlji i svijetu, a sve se više i implementiraju u suvremeni život.

U prošlosti ovim su prostorom prošli mnogi narodi i ostavili svoj trag vidljiv i danas u nekim segmentima kulture. Tu se isprepliću brojni utjecaji od vremena raznih prethistorijskih kultura do raznih naroda poput Ilira, Grka, Rimljana, te vladavina Austro-Ugarske i dugotrajnog (uglavnom osvajačkog) prisustva Otomanskog carstva. Najveći trag ostavili su Hrvati tijekom seobe Slavena, koji stižu na ove prostore, prema materijalnim dokazima, u 7. stoljeću. Ovi brojni utjecaji ne samo da su se ispreplitali nego su na ovom prostoru stvorili osebujnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način. Tek su neki od mnogobrojnih živućih primjeraka nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj ovdje navedeni, a zajedno sa svim ostalim oblicima tvore neprocjenjivu mrežu iznimne vrijednosti i jedinstvenosti u svijetu.

Popis nematerijalne hrvatske kulturne baštine

Usmena predaja, izričaji i jezik

Govor


Glazba

Plesovi

Plesovi:[2]

Pjesme

Klapsko pjevanje

Pjesme:[2]

Tradicijska glazbala

Glazbala:[2]

Ophodi

Svatovski običaji

  • Bednjanska svadba na bednjanskom govoru,

Manifestacije

"Picokijada - Legenda o picokima"

Rukotvorstvo, odijevanje, hrana

Svitak (svitek) s otoka Krka

Pripremanje tradicijskih jela

Igre

Sinjska alka

Liturgijski i pučki običaji

Obrti i umijeća

Licitarska srca
Batana

Povezani članci

Vrelo

  1. ↑ https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=392486670
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 HKD Vrila
  3. ↑ Boris Hrvatić - Harmonika Triestina

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Kulturna baština (8)
Dubrovnik (1979.) • Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Plitvička jezera (1979.) • Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Nijemo kolo iz Zagore (2011.) • Ojkanje (2010.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (Ljelje) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Međimurska popevka (2018.) • Suhozid5) (2018.)

1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske  2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hrvatska_kulturna_baština&oldid=419303"