Surrey (grofovija): razlika između inačica
More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 65: | Redak 65: | ||
'''Surrey''' (/ ˈsʌri /) je [[Nemetropolitanske grofovije|nemetropolitanska]] [[Ceremonijalne grofovije Engleske|ceremonijalna]] i [[Matične grofovije|matična grofovija]] smještena u [[Regije Engleske|regiji]] [[Jugoistočna Engleska]], a graniči s [[Kent (grofovija)|Kentom]] na istoku, [[Istočni Sussex|Istočnim Sussexom]] na jugoistoku, [[Zapadni Sussex|Zapadnim Sussexom]] na jugu, [[Hampshire]]om<ref name="A1">{{ | '''Surrey''' (/ ˈsʌri /) je [[Nemetropolitanske grofovije|nemetropolitanska]] [[Ceremonijalne grofovije Engleske|ceremonijalna]] i [[Matične grofovije|matična grofovija]] smještena u [[Regije Engleske|regiji]] [[Jugoistočna Engleska]], a graniči s [[Kent (grofovija)|Kentom]] na istoku, [[Istočni Sussex|Istočnim Sussexom]] na jugoistoku, [[Zapadni Sussex|Zapadnim Sussexom]] na jugu, [[Hampshire]]om<ref name="A1">{{Citiranje weba|url=https://www.hampshire-history.com//|title=Hampshire, grofovija|work=hampshire-history.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Hampshire, grofovija}}</ref> na zapadu, [[Berkshire (grofovija)|Berkshirom]]<ref name="A2">{{Citiranje weba |url=http://www.berkshirehistory.com//|title=Berkshire |work=berkshirehistory.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Berkshire }}</ref> na sjeverozapadu i [[London|Širim Londonom]] na sjeveroistoku. S oko 1,2 milijuna ljudi Surrey je 12. engleska grofovija po broju stanovnika, treća među [[Matične grofovije|matičnim grofovijama]]<ref name="A3">{{Citiranje weba |url=https://yougov.co.uk/topics/arts/articles-reports/2019/10/23/which-counties-make-home-counties/|title= Matične grofovije |work=yougov.co.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Matične grofovije}}</ref> po broju stanovnika nakon Kenta i Essexa, te treća po broju stanovnika na jugoistoku, nakon Hampshira i Kenta. | ||
Surrey je relativno bogata grofovija i ima najveći udio šuma u grofovijama Engleske. Pored toga ima četiri terena za konjske utrke te 142 golf terena<ref name="A4">{{ | Surrey je relativno bogata grofovija i ima najveći udio šuma u grofovijama Engleske. Pored toga ima četiri terena za konjske utrke te 142 golf terena<ref name="A4">{{Citiranje weba |url=https://www.top100golfcourses.com/golf-courses/britain-ireland/england/surrey/|title= Golf tereni u Surreyu |work=top100golfcourses.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Golf tereni u Surreyu}}</ref>, uključujući međunarodno mjesto natjecanja u ''Wentworthu''<ref name="A5">{{Citiranje weba |url=https://www.wentworthclub.com//|title= Wentworth golf klub |work=wentworthclub.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Wentworth golf klub}}</ref>. | ||
[[Guildford]]<ref name="A6">{{ | [[Guildford]]<ref name="A6">{{Citiranje weba |url=http://www.guildford.org.uk/history-of-guildford//|title=Guildford|work=guildford.org.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Guildford}}</ref> se u narodu smatra glavnim gradom grofovije, iako je vijeće grofovije Surrey eksteritorijalno i smješteno je u [[Kingston na Temzi|Kingstonu na Temzi]]<ref name="A7">{{Citiranje weba |url=https://www.inkingston.co.uk/history-heritage/|title= Kingston na Temzi |work=inkingston.co.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Kingston na Temzi}}</ref>. Surrey je podijeljen u jedanaest okruga. | ||
==Etimologija toponima== | ==Etimologija toponima== | ||
| Redak 80: | Redak 80: | ||
Arheološki nalazi svjedoče o prisutnosti ljudi u Surreyu još od do [[Starije kameno doba|paleolitskih]] vremena. | Arheološki nalazi svjedoče o prisutnosti ljudi u Surreyu još od do [[Starije kameno doba|paleolitskih]] vremena. | ||
Svjedočanstva o području koje danas pokriva grofovija Surrey sežu u doba [[Antika|antike]]. Zemlja je bila pod dominacijom [[Segontiaci|Segontianaca]]<ref name="A8">{{ | Svjedočanstva o području koje danas pokriva grofovija Surrey sežu u doba [[Antika|antike]]. Zemlja je bila pod dominacijom [[Segontiaci|Segontianaca]]<ref name="A8">{{Citiranje weba |url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/brill-s-new-pauly/segontiaci-e1106820/|title= Segontiaci |work=referenceworks.brillonline.com/|accessdate= 3. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Segontiaci }}</ref>, [[pleme]]na iz [[Željezno doba|željeznog doba]], prije nego što su bili podčinjeni [[Belgi|belgskom]] plemenu [[Atrebates]]<ref name="A9">{{Citiranje weba |url=https://www.britainexpress.com/History/prehistory/atrebates.htm/|title=Atrebates|work=britainexpress.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Atrebates }}</ref>. [[42.]] godine ''Atrebatese'' je porazilo moćno pleme [[Catuvellauni]]<ref name="A10">{{Citiranje weba |url=https://www.historyfiles.co.uk/KingListsBritain/BritainCatuvellauni.htm/|title=Catuvellauni|work=historyfiles.co.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Catuvellauni}}</ref>, čiji su se sastanci održavali i odluke donosile u današnjem gradu [[Colchester, Essex|Colchesteru]]<ref name="A11">{{Citiranje weba |url=http://www.localhistories.org/colchester.html/|title=Colchester |work=localhistories.org|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Colchester}}</ref> u današnjem Essexu.<br> | ||
[[Datoteka:Stane Street map 2.png|left|thumb|150px|Ruta rimske ''Stane Street'' u Surreyu]] | [[Datoteka:Stane Street map 2.png|left|thumb|150px|Ruta rimske ''Stane Street'' u Surreyu]] | ||
Već sljedeće godine dolazi [[rimska vojska]] pod zapovjedništvom [[car]]a [[Klaudije|Klaudija]], koja je uz izuzetnu pomoć savezničkih plemena ''Atrebatesa'' i [[Batavci|Batavaca]] - napala otok [[Rimsko osvajanje Britanije|Britaniju]]. U današnjem Surreyu, rimska civilizacija je ostavila mnoge arheološke tragove od kojih se izdvaja cesta ''Stane Street''<ref name="A12">{{ | Već sljedeće godine dolazi [[rimska vojska]] pod zapovjedništvom [[car]]a [[Klaudije|Klaudija]], koja je uz izuzetnu pomoć savezničkih plemena ''Atrebatesa'' i [[Batavci|Batavaca]] - napala otok [[Rimsko osvajanje Britanije|Britaniju]]. U današnjem Surreyu, rimska civilizacija je ostavila mnoge arheološke tragove od kojih se izdvaja cesta ''Stane Street''<ref name="A12">{{Citiranje weba |url=https://eehe.org.uk/?p=28914/|title= Stane Street |work=eehe.org.uk|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Stane Street}}</ref> ili ''Stone Street'', koja je u svojoj dužini od 91 km prolazila kroz grofoviju povezujući [[Chichester]] i [[Londinium]]<ref name="A13">{{Citiranje weba |url=https://www.thehistoryoflondon.co.uk/londinium-the-capital-of-britannia//|title= Londinium|work=thehistoryoflondon.co.uk/ |accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Londinium }}</ref>, glavni grad [[Britanija (rimska provincija)|rimske provincije Britanije]], te rimski [[hram]] ''Farley Green''<ref name="A14">{{Citiranje weba |url=http://alburyhistory.org.uk/attachments/File/surreyarch093_001-147_poulton.pdf/|title= Hram Farley Heath |work=alburyhistory.org.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Hram Farley Heath}}</ref> u istoimenom zaseoku. | ||
Nakon povlačenja rimskih snaga [[410.]] godine<ref name="A15">{{ | Nakon povlačenja rimskih snaga [[410.]] godine<ref name="A15">{{Citiranje weba |url=https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofBritain/Timeline-of-Roman-Britain//|title=Kronologija rimske Britanije|work=historic-uk.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Kronologija rimske Britanije}}</ref>, Surrey je nominalno bio dio provincije ''Britannia Prima''<ref name="A16">{{Citiranje weba |url=https://kingarthursomerset.wordpress.com/tag/britannia-prima//|title= Britannia Prima |work=kingarthursomerset.wordpress.com /|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Britannia Prima }}</ref>, premda su u stvarnosti nasljednici ''Atrebatesa'' i njihovi saveznici, uz pomoć suparničkih rimskih dužnosnika, povratili kontrolu nad cijelim teritorijem. U velikoj političkoj zbrci nastavljaju se građanski ratovi između gradova. Međutim, saksonski saveznici, u početku odgovorni za kontrolu obala u 3. stoljeću, prije nego što su bili umiješani u građanske ratove raznih velikaških obitelji koje su upravljale cijelim teritorijem, na kraju uspostavljaju političku ravnotežu pozivajući pojačanje svojih rođaka s kontinenta. | ||
===Srednji vijek=== | ===Srednji vijek=== | ||
Na početku [[Anglosaska Engleska|anglosaksonske]] ere, u posljednjim desetljećima 5. stoljeća, sadašnji Surrey bilo je malo naseljeno područje i gotovo u cijelosti pošumljeno. Nakon [[480.]] godine, vrlo skromne vodeće skupine koje su srednjovjekovni [[historiografi|historiografi]] nepravilno nazivali saskim plemenima, osnovale su malo kraljevstvo na sjeveru i istoku sadašnje grofovije. Daju mu ime na latinskom jeziku ''Sudhrige'' ili ''Suthrige'', što je moglo značiti "kraljevstvo" ili "vladavina juga", pa se taj pojam razvija u ''Suðrigean'', a zatim u Surrey. Naziv ''Suðrigean'', [[Staroengleski jezik|staroengleska]] je riječ od koje je nastao naziv Surrey i pojavljuje se u anglosaksonskoj [[Kronika|kronici]] tek [[836.]] godine. | Na početku [[Anglosaska Engleska|anglosaksonske]] ere, u posljednjim desetljećima 5. stoljeća, sadašnji Surrey bilo je malo naseljeno područje i gotovo u cijelosti pošumljeno. Nakon [[480.]] godine, vrlo skromne vodeće skupine koje su srednjovjekovni [[historiografi|historiografi]] nepravilno nazivali saskim plemenima, osnovale su malo kraljevstvo na sjeveru i istoku sadašnje grofovije. Daju mu ime na latinskom jeziku ''Sudhrige'' ili ''Suthrige'', što je moglo značiti "kraljevstvo" ili "vladavina juga", pa se taj pojam razvija u ''Suðrigean'', a zatim u Surrey. Naziv ''Suðrigean'', [[Staroengleski jezik|staroengleska]] je riječ od koje je nastao naziv Surrey i pojavljuje se u anglosaksonskoj [[Kronika|kronici]] tek [[836.]] godine. | ||
Južni Sasi podčinili su se vladavini moćnijeg [[Kraljevstvo Mercija|kraljevstva Mercije]] [[661.]] godine. Cijela uprava regije formalno je prešla na [[kršćanstvo]] [[675.]] [[krštenje]]m [[potkralj]]a ''Frithuwolda od Chertseya''<ref name="A17">{{ | Južni Sasi podčinili su se vladavini moćnijeg [[Kraljevstvo Mercija|kraljevstva Mercije]] [[661.]] godine. Cijela uprava regije formalno je prešla na [[kršćanstvo]] [[675.]] [[krštenje]]m [[potkralj]]a ''Frithuwolda od Chertseya''<ref name="A17">{{Citiranje weba |url=http://www.thamehistory.net/anglosaxon/Minster.htm/|title=Frithuwold od Chertseya|work=thamehistory.net/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Frithuwold od Chertseya}}</ref> kao i njegovog sina i nasljednika. | ||
Odrekavši se kontrole Mercianskog kraljevstva [[685.]] godine, malo kraljevstvo Južnih Sasa se podčinilo ''kraljevstvu Wessex''<ref name="A18">{{ | Odrekavši se kontrole Mercianskog kraljevstva [[685.]] godine, malo kraljevstvo Južnih Sasa se podčinilo ''kraljevstvu Wessex''<ref name="A18">{{Citiranje weba |url=https://www.highpointholidays.co.uk/dorset-wiltshire/wessex.asp/|title= Kraljevstvo Wessex |work=highpointholidays.co.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Kraljevstvo Wessex}}</ref>.<br> | ||
Ako je ikad postojalo, srednjosaksonsko kraljevstvo Južnih Sasa nestalo je do 7. stoljeća, a Surrey je postao pogranično područje osporavano između kraljevstava [[Kraljevina Kent|Kent]]<ref name="A19">{{ | Ako je ikad postojalo, srednjosaksonsko kraljevstvo Južnih Sasa nestalo je do 7. stoljeća, a Surrey je postao pogranično područje osporavano između kraljevstava [[Kraljevina Kent|Kent]]<ref name="A19">{{Citiranje weba |url=https://www.infoplease.com/encyclopedia/history/modern-europe/uk-ireland/kent-kingdom-of/|title= Kraljevina Kent |work=infoplease.com|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Kraljevina Kent)}}</ref>, [[Kraljevina Essex|Essex]]<ref name="A20">{{Citiranje weba |url=https://www.historyfiles.co.uk/KingListsBritain/EnglandEssex.htm/|title=Kraljevina Essex|work=historyfiles.co.uk|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Kraljevina Essex}}</ref>, [[Kraljevstvo Sussex|Sussex]]<ref name="A21">{{Citiranje weba |url=https://www.barton-manor.co.uk/history-and-area/history/kingdom-of-sussex/|title= Kraljevina Sussex |work=barton-manor.co.uk|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Kraljevina Sussex}}</ref>, [[Kraljevstvo Wessex|Wessex]]<ref name="A22">{{Citiranje weba |url=https://www.highpointholidays.co.uk/dorset-wiltshire/wessex.asp/|title= Kraljevina Wessex |work=highpointholidays.co.uk|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Kraljevina Wessex}}</ref> i [[Kraljevina Mercija|Mercije]], sve dok ga ''Wessex'' nije trajno apsorbirao [[825.]] godine. Tijekom 7. stoljeća Surrey postaje kršćanska teritorija i u početku je bio dijelom [[Kraljevina Essex|istočnosaksonske]] [[Biskupija|biskupije]] u [[London]]u, što ukazuje da je u to vrijeme Surrey bio pod istočnosaksonskom vlašću, ali je kasnije prebačen u [[Kraljevina Wessex|zapadnosaksonsku]] biskupiju [[Winchester, Hampshire|Winchester]]. Njegova najvažnija vjerska institucija tijekom [[Anglosasi|anglosaksonskog]] razdoblja i dalje je bila [[Opatija (redovnička ustanova)|opatija]] [[Chertseyska opatija|Chertsey]]<ref name="A23">{{Citiranje weba|url=https://historicengland.org.uk/listing/the-list/list-entry/1008524|title=Opatija Chertsey|work=historicengland.org.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Opatija Chertsey}}</ref> koja je osnovana [[666.]] godine. | ||
U ovom trenutku Surrey je očito bio pod dominacijom kraljevine Kent, jer je opatija osnovana pod pokroviteljstvom kralja [[Ecgberht od Kenta|Ecgberhta od Kenta]]<ref name="A24">{{ | U ovom trenutku Surrey je očito bio pod dominacijom kraljevine Kent, jer je opatija osnovana pod pokroviteljstvom kralja [[Ecgberht od Kenta|Ecgberhta od Kenta]]<ref name="A24">{{Citiranje weba |url=https://gw.geneanet.org/comrade28?lang=en&n=kent&oc=0&p=king+egbert+i+of|title=Ecgberht od Kenta|work=gw.geneanet.org/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Ecgberht od Kenta}}</ref>. Međutim, nekoliko godina kasnije barem je dio Surreya bio podčinjen ''kraljevini Merciji'', jer je [[673.]] – [[675.]] ''Frithuwald''<ref name="A25">{{Citiranje weba |url=http://www.thamehistory.net/anglosaxon/Minster.htm/|title= Potkralj Frithuwold |work=thamehistory.net/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Potkralj Frithuwold }}</ref>, lokalni potkralj, vladajući pod suverenitetom kralja ''Wulfherea od Mercie''<ref name="A26">{{Citiranje weba |url=https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofEngland/Kings-Queens-of-Mercia//|title= Wulfherea od Mercie |work=historic-uk.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Wulfherea od Mercie}}</ref>, opatiji Chertsey dodijelio dodatna zemljišta. Desetljeće kasnije Surrey je prešao u ruke kralja [[Cædwalla od Wessex|Cædwalla od Wessexa]]<ref name="A27">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Caedwalla/|title= Caedwalla, kralj Wessexa|work=britannica.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Caedwalla, kralj Wessexa }}</ref>, koji je također osvojio Kent i Sussex, te osnovao samostan u [[Farnham, Surrey|Farnhamu]]<ref name="A28">{{Citiranje weba |url=https://www.exploringsurreyspast.org.uk/themes/places/surrey/waverley/farnham/farnham_the_earlier_historic_period/|title= Farnham, Surrey |work=exploringsurreyspast.org.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Farnham, Surrey }}</ref> [[686.]] godine. | ||
===Dansko osvajanje=== | ===Dansko osvajanje=== | ||
| Redak 101: | Redak 101: | ||
[[Datoteka:Surrey hundreds.svg|thumb|left|Karta koja prikazuje tradicionalne granice Surreya [[800.]] – [[1899.]] i njegove [[Härad|härde]]]] | [[Datoteka:Surrey hundreds.svg|thumb|left|Karta koja prikazuje tradicionalne granice Surreya [[800.]] – [[1899.]] i njegove [[Härad|härde]]]] | ||
Surrey je ostao zaštićen od napada više stoljeća zbog svog položaja i sve veće moći zapadnosaksonskog, kasnije engleskog kraljevstva. ''Kingston na Temzi'' je bilo mjesto gdje su okrunjeni [[Ethelstan Sjajni]] [[924.]], te [[Ethelred II. Nespremni]] [[978.]], a prema kasnije stvorenoj tradiciji tu su okrunjeni i ostali engleski kraljevi iz 10. stoljeća.<br> | Surrey je ostao zaštićen od napada više stoljeća zbog svog položaja i sve veće moći zapadnosaksonskog, kasnije engleskog kraljevstva. ''Kingston na Temzi'' je bilo mjesto gdje su okrunjeni [[Ethelstan Sjajni]] [[924.]], te [[Ethelred II. Nespremni]] [[978.]], a prema kasnije stvorenoj tradiciji tu su okrunjeni i ostali engleski kraljevi iz 10. stoljeća.<br> | ||
[[Danska|Danski]] napadi tijekom katastrofalne vladavine ''Ethelreda Nespremnog'' doveli su do toga da je vojska [[Thorkell Visoki|Thorkella Visokog]]<ref name="A29">{{ | [[Danska|Danski]] napadi tijekom katastrofalne vladavine ''Ethelreda Nespremnog'' doveli su do toga da je vojska [[Thorkell Visoki|Thorkella Visokog]]<ref name="A29">{{Citiranje weba |url=https://www.thevikingagearchive.com/thorkell-tall/|title= Thorkell Visoki |work=thevikingagearchive.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Thorkell Visoki }}</ref> u razdoblju [[1009.]] – [[1011.]] razorila Surrey, te opustošila cijelu jugoistočnu Englesku. Vrhunac ovog vala napada dogodio se [[1016.]] godine tijekom dugotrajnih borbi između snaga kralja [[Edmund II. Hrabri|Edmunda Hrabrog]] i danskog kralja [[Knut Veliki|Knuta Velikog]], kada je došlo do engleske pobjede nad Dancima negdje na sjeveroistoku Surreyja, ali sve se završilo Knutovom konačnom pobjedom i osvajanjem Engleske. Knutovu smrt [[1035.]] godine slijedilo je razdoblje političke neizvjesnosti, jer je nasljedstvo bilo sporno između njegovih sinova. | ||
''Alfred Aetheling'' ([[1005.]] – [[1036.]]), sin kralja Ethelreda, vratio se iz [[Normandija|Normandije]], kamo je kao dijete odveden na sigurno u vrijeme Knutova osvajanja Engleske. Neizvjesno je koje su mu namjere bile, ali nakon iskrcavanja s malom pratnjom u Sussexu, dočekao ga je [[Godwin, grof od Wessexa]]<ref name="A30">{{ | ''Alfred Aetheling'' ([[1005.]] – [[1036.]]), sin kralja Ethelreda, vratio se iz [[Normandija|Normandije]], kamo je kao dijete odveden na sigurno u vrijeme Knutova osvajanja Engleske. Neizvjesno je koje su mu namjere bile, ali nakon iskrcavanja s malom pratnjom u Sussexu, dočekao ga je [[Godwin, grof od Wessexa]]<ref name="A30">{{Citiranje weba |url=http://www.englishmonarchs.co.uk/saxon_30.html/|title=Godwin, grof od Wessexa|work=englishmonarchs.co.uk/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Godwin, grof od Wessexa}}</ref> koji ga je na očigledno prijateljski način, otpratio do [[Guildford, Surrey|Guildforda]]<ref name="A31">{{Citiranje weba |url=http://www.localhistories.org/guildford.html/|title=Guildford, Surrey|work=localhistories.org/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Guildford, Surrey}}</ref>. Međutim, na spavanju su njegovu pratnju Godwinovi sljedbenici ubili, dok su princa Alfreda oslijepili i utamničili, nakon čega je ubrzo umro. To je neosporno moralo doprinijeti animozitetu između Godwina i Alfredova brata [[Eduard III. Ispovjednik|Eduarda III. Ispovjednika]], koji je na prijestolje došao [[1042.]] godine, mada ostaje nejasno Eduardovo vjenčanje s Godwinovom kćeri [[Edith od Wessexa]]<ref name="A32">{{Citiranje weba |url=https://thefreelancehistorywriter.com/2012/06/05/edith-of-wessex-queen-of-england//|title=Edith od Wessexa|work=thefreelancehistorywriter.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Edith od Wessexa}}</ref> [[1045.]] godine. | ||
Neosporno su posljedice ovog antagonizma pomogle Normanskom osvajanju Engleske [[1066.]] godine. | Neosporno su posljedice ovog antagonizma pomogle Normanskom osvajanju Engleske [[1066.]] godine. | ||
[[Knjiga Sudnjeg dana]] bilježi da su najveći zemljoposjednici u Surreyu na kraju Eduardove vladavine bili ''opatija Chertsey'', [[Harold Godwinson]]<ref name="A33">{{ | [[Knjiga Sudnjeg dana]] bilježi da su najveći zemljoposjednici u Surreyu na kraju Eduardove vladavine bili ''opatija Chertsey'', [[Harold Godwinson]]<ref name="A33">{{Citiranje weba |url=https://www.english-heritage.org.uk/learn/teaching-resources/story-of-1066/collectible-1//|title=Harold Godwinson|work=english-heritage.org.uk|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Harold Godwinson}}</ref>, grof od Wessexa a kasnije kralj, pa tek onda i sam kralj Eduard. | ||
===Normansko osvajanje=== | ===Normansko osvajanje=== | ||
[[Datoteka:Guildford castle 1.jpg|thumb|right|250px|Dvorac Guildford]] | [[Datoteka:Guildford castle 1.jpg|thumb|right|250px|Dvorac Guildford]] | ||
Nakon [[Bitka kod Hastingsa|bitke kod Hastingsa]], [[Normani|normanska]] vojska je napredovala kroz Kent prema Surreyu, te je porazila englesku vojsku koja ih je napala u [[Southwark, distrikt|Southwarku]]<ref name="A34">{{ | Nakon [[Bitka kod Hastingsa|bitke kod Hastingsa]], [[Normani|normanska]] vojska je napredovala kroz Kent prema Surreyu, te je porazila englesku vojsku koja ih je napala u [[Southwark, distrikt|Southwarku]]<ref name="A34">{{Citiranje weba |url=https://www.british-history.ac.uk/vch/surrey/vol4/pp125-135/|work=british-history.ac.uk|title=Southwark/ |accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Southwark}}</ref>, nakon čega su spalili to naselje. Umjesto da pokušaju napasti London preko rijeke, Normani su nastavili prema zapadu kroz Surrey, prešli Temzu kod ''Wallingforda''<ref name="A35">{{Citiranje weba |url=http://www.berkshirehistory.com/villages/wallingford.html|title=Wallingford|work=berkshirehistory.com|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Wallingford}}</ref> u ''Berkshiru'' i spustili se na London sa sjeverozapada, što je Vilimu Osvajaču, zajedno s njegovim brojnim feudalnim saveznicima iz zapadne Francuske, omogućilo da osvoji englesko kraljevstvo.<br> | ||
Nakon smrti Vilima Osvajača [[1087.]] godine., kralj [[Vilim II. Riđi]] dodjeljuje [[William de Warenne, I. grof od Surreya|Williamu de Warenneu]]<ref name="A36">{{ | Nakon smrti Vilima Osvajača [[1087.]] godine., kralj [[Vilim II. Riđi]] dodjeljuje [[William de Warenne, I. grof od Surreya|Williamu de Warenneu]]<ref name="A36">{{Citiranje weba |url=https://historytheinterestingbits.com/2016/10/09/william-de-warenne-the-conquerors-man/|title=William de Warenne, I. grof od Surreya|work=historytheinterestingbits.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=William de Warenne, I. grof od Surreya}}</ref> titulu "grofa od Surreya" vjerojatno [[1088.]] godine kao nagradu za odanost tijekom četverogodišnje opsade ''Saint-Suzannea''<ref name="A37">{{Citiranje weba |url=https://www.europeanwalledtowns.org/sainte-suzanne|title=Sainte-Suzanne|work=europeanwalledtowns.org/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Sainte-Suzanne}}</ref>.<br> | ||
[[Datoteka:Magna Carta (British Library Cotton MS Augustus II.106).jpg|thumb|left|160px|Magna charta libertatum]] | [[Datoteka:Magna Carta (British Library Cotton MS Augustus II.106).jpg|thumb|left|160px|Magna charta libertatum]] | ||
Grofovija je također poznata po potpisivanju [[Magna charta libertatum|Magna charte]] u ''Runnymedeu''<ref name="A38">{{ | Grofovija je također poznata po potpisivanju [[Magna charta libertatum|Magna charte]] u ''Runnymedeu''<ref name="A38">{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-surrey-32828251/|title=Runnymede|work=bbc.com/|accessdate= 2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Runnymede}}</ref> u sjevernom Surreyu, [[1215.]] godine. Već sljedeće godine, na putu za London, dvorac [[Dvorac Guildford|Guildford]]<ref name="A39">{{Citiranje weba |url=https://www.guildford.gov.uk/article/17211/History-of-Guildford-Castle/|title=Dvorac Guildford|work=guildford.gov.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Dvorac Guildford}}</ref> je zauzela vojska princa, te budućeg kralja [[Francuska|Francuske]] [[Luj VIII., kralj Francuske|Luja VIII.]], najstarijeg sina francuskog kralja [[Filip II., kralj Francuske|Filipa II.]]. Podatci o grofoviji tijekom kasnijih stoljeća srednjeg vijeka prilično su oskudni; samostani Surreya - osobito oni u ''Chertseyu''<ref name="A40">{{Citiranje weba |url=https://chertseymuseum.org/Chertsey_Abbey/|title=Opatija Chertsey |work=chertseymuseum.org/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Opatija Chertsey}}</ref>, ''Waverleyu''<ref name="A41">{{Citiranje weba |url=https://www.english-heritage.org.uk/visit/places/waverley-abbey/history/|title=Opatija Waverley |work=english-heritage.org.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Opatija Waverley}}</ref>, ''Newarku''<ref name="A42">{{Citiranje weba |url=https://historicengland.org.uk/listing/the-list/list-entry/1008303/|title=Samostan Newark|work=historicengland.org.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Samostan Newark}}</ref> i ''Mertonu''<ref name="B1">{{Citiranje weba |url=https://www.mertonpriory.org/history/|title=Samostan Merton|work=mertonpriory.org/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Samostan Merton}}</ref> - u kojima se mogla prikupiti većina pisanih izvora, razrušeni su tijekom raspada samostana [[1538.]] godine, a religijski potresi uzrokovani [[Reformacija|reformacijom]] koja je uslijedila, uništili su njihove arhive. | ||
===Period Tudora=== | ===Period Tudora=== | ||
[[Datoteka:Nonsuch Flemish detail.jpg|thumb|right|350px|Prikaz palače Nonsuch s početka 17. stoljeća]] | [[Datoteka:Nonsuch Flemish detail.jpg|thumb|right|350px|Prikaz palače Nonsuch s početka 17. stoljeća]] | ||
U vrijeme vladavine ranih [[Dinastija Tudor|tudorskih]] kraljeva izgrađene su veličanstvene kraljevske palače na sjeveroistoku Surreyja, što je bilo prikladno radi blizine Londona. Kralj [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrik VII.]] je u [[Richmond, London|Richmondu]] obnovio postojeću kraljevsku rezidenciju [[Dvorac Richmond|Richmond]]<ref name="A43">{{ | U vrijeme vladavine ranih [[Dinastija Tudor|tudorskih]] kraljeva izgrađene su veličanstvene kraljevske palače na sjeveroistoku Surreyja, što je bilo prikladno radi blizine Londona. Kralj [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrik VII.]] je u [[Richmond, London|Richmondu]] obnovio postojeću kraljevsku rezidenciju [[Dvorac Richmond|Richmond]]<ref name="A43">{{Citiranje weba |url=https://www.english-heritage.org.uk/visit/places/richmond-castle/history-and-stories/history/|title=Dvorac Richmond|work=english-heritage.org.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Dvorac Richmond}}</ref> a također je u njegovoj blizini osnovao i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]] [[1499.]] godine.<br> | ||
Godine [[1538.]] slijedila je još spektakularnija palača [[Dvorac Nonsuch|Nonsuch]]<ref name="A44">{{ | Godine [[1538.]] slijedila je još spektakularnija palača [[Dvorac Nonsuch|Nonsuch]]<ref name="A44">{{Citiranje weba |url=https://www.heritagedaily.com/2020/05/king-henry-viiis-nonsuch-palace/129243|title=Dvorac Nonsuch|work=heritagedaily.com/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Dvorac Nonsuch}}</ref> koja je kasnije sagrađena za [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] blizu [[Ewell, Surrey|Ewella]]<ref name="A45">{{Citiranje weba |url=https://www.british-history.ac.uk/vch/surrey/vol3/pp278-284|title=Ewell|work=british-history.ac.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Ewell}}</ref> u Surreyu. Palača u Guildfordu izišla je iz upotrebe dosta ranije, ali izvan grada je ostao kraljevski lovački dom kod ''Nonsuch Parka''<ref name="A46">{{Citiranje weba |url=https://eehe.org.uk/?p=25296|title=Nonsuch Park|work=eehe.org.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Nonsuch Park}}</ref>.<br> | ||
Nakon izgradnje [[Stari londonski most|Londonskog mosta]]<ref name="A47">{{ | Nakon izgradnje [[Stari londonski most|Londonskog mosta]]<ref name="A47">{{Citiranje weba |url=https://thetudortravelguide.com/2019/03/02/old-london-bridge/|title=Stari londonski most|work=thetudortravelguide.com/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Stari londonski most}}</ref> Southwark se našao povezanim s Londonom, pa je izrastao je u važan religijski centar, dok je Kingston na Temzi izrastao u značajno srednjovjekovno [[trgovište]]. U tome periodu [[ovčarstvo]] je bilo važna djelatnost, a od 16. stoljeća trgovina [[tkanina]]ma cvala je u gradovima ''Guildford'', ''Godalming'' i ''Farnham''. U to vrijeme je i [[povrtlarstvo]] postalo značajna grana [[Gospodarstvo|privrede]], naročito u sjevernom i zapadnom dijelu grofovije. | ||
===Građanski ratovi=== | ===Građanski ratovi=== | ||
Tijekom [[Engleski građanski rat|građanskog rata]] [[1642.]] – [[1646.]] Surrey je gotovo u potpunosti izbjegao izravni utjecaj borbi. Slično se desilo i tijekom kratkog [[Drugi Engleski građanski rat|Drugog građanskog rata]] [[1648.]], kada je ''Henry Rich, 1. grof od Hollanda''<ref name="A48">{{ | Tijekom [[Engleski građanski rat|građanskog rata]] [[1642.]] – [[1646.]] Surrey je gotovo u potpunosti izbjegao izravni utjecaj borbi. Slično se desilo i tijekom kratkog [[Drugi Engleski građanski rat|Drugog građanskog rata]] [[1648.]], kada je ''Henry Rich, 1. grof od Hollanda''<ref name="A48">{{Citiranje weba |url=https://www.geni.com/people/Henry-Rich-1st-Earl-of-Holland/5355812839660088697|title=Henry Rich, 1. grof od Hollanda|work=geni.com/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Henry Rich, 1. grof od Hollanda}}</ref> u srpnju ušao u Surrey, nadajući se da će rasplamsati rojalističku pobunu. Podigao je svoju zastavu u Kingstonu i nastavio prema jugu, ali nije naišao na veliku podršku. Nakon zbunjenih manevara između ''Reigatea''<ref name="A49">{{Citiranje weba |url=https://www.exploringsurreyspast.org.uk/themes/places/surrey/reigate_and_banstead/reigate/|title=Reigate|work=exploringsurreyspast.org.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Reigate}}</ref> i ''Dorkinga''<ref name="A50">{{Citiranje weba |url=https://www.visitdorking.com/about/history-heritage/|title=Dorking|work=visitdorking.com/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Dorking}}</ref>, dok su se parlamentarne trupe približavale, njegova trupe od 500-njak ljudi su pobjegle prema sjeveru.<br> | ||
Međutim, Surrey je imao značajnu ulogu u povijesti radikalnih političkih pokreta iniciranih građanskim ratom. U listopadu [[1647.]] izabrani predstavnici vojnih [[pukovnija]] zajedno s civilnim radikalima iz Londona izradili su u Guildfordu prvi [[manifest]] pokreta ''Levellers''<ref name="A51">{{ | Međutim, Surrey je imao značajnu ulogu u povijesti radikalnih političkih pokreta iniciranih građanskim ratom. U listopadu [[1647.]] izabrani predstavnici vojnih [[pukovnija]] zajedno s civilnim radikalima iz Londona izradili su u Guildfordu prvi [[manifest]] pokreta ''Levellers''<ref name="A51">{{Citiranje weba |url=http://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/overview_civil_war_revolution_01.shtml|title=Levellers, politički pokret|work=bbc.co.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Levellers, politički pokret}}</ref> koji je postao poznat pod nazivom ''Sporazum naroda'' ''(An Agreement of the People)''. | ||
===Moderno doba=== | ===Moderno doba=== | ||
Rijetko naseljena šumovita brda Surreya, sve do 19. stoljeća koristila su se isključivo kao lovišta, ali i kao izvor drvene mase za proizvodnju [[Drveni ugljen|drvenog ugljena]] koji se koristio u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]], [[Brodogradnja|brodogradnji]], kod [[Lijevanje|lijevanja željeza]] i za proizvodnju [[barut]]a. | Rijetko naseljena šumovita brda Surreya, sve do 19. stoljeća koristila su se isključivo kao lovišta, ali i kao izvor drvene mase za proizvodnju [[Drveni ugljen|drvenog ugljena]] koji se koristio u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]], [[Brodogradnja|brodogradnji]], kod [[Lijevanje|lijevanja željeza]] i za proizvodnju [[barut]]a. | ||
Kako je [[Promet|transport]] tih proizvoda zavisio o rijekama, veliko poboljšanje je donijela izgradnja [[Željeznička pruga|željezničke pruge]]<ref name="A52">{{ | Kako je [[Promet|transport]] tih proizvoda zavisio o rijekama, veliko poboljšanje je donijela izgradnja [[Željeznička pruga|željezničke pruge]]<ref name="A52">{{Citiranje weba |url=http://mertonhistoricalsociety.org.uk/topics/the-surrey-iron-railway/|title=Željeznička pruga [[1800.]]|work=mertonhistoricalsociety.org.uk/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Željeznička pruga [[1800.]]}}</ref> ''Wandsworth'' – ''Mitcham'' - ''Coydon'' [[1800.]], po kojoj su vagone vukli konji, a britanski parlament ju je [[1801.]] proglasio prvom javnom prugom. Tijekom 19. stoljeća Surrey je imao najgušću mrežu prigradskih željeznica na svijetu, s čak sedam [[Željeznički kolodvor|željezničkih kolodvora]] u Londonu. Nakon toga su u Surreyu, čiji su se gradovi poput Southwarka svojim ubrzanim razvojem počeli pretvarati u predgrađa Londona, duž pruge počela nicati nova prigradska naselja sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br> | ||
Istočni dio Surreyja premješten je iz ''biskupije Winchester'' u ''biskupiju Rochester'' [[1877.]] godine. Međutim, ovo područje je odvojeno [[1905.]] godine da bi se formirala nova ''biskupija Southwark''. Ostatak grofovije, zajedno s dijelom istočnog Hampshira, odvojen je od biskupije Winchester [[1927.]] godine da bi postao ''biskupija Guildford'', čija je katedrala posvećena [[1961.]] godine.<ref name="A53">{{ | Istočni dio Surreyja premješten je iz ''biskupije Winchester'' u ''biskupiju Rochester'' [[1877.]] godine. Međutim, ovo područje je odvojeno [[1905.]] godine da bi se formirala nova ''biskupija Southwark''. Ostatak grofovije, zajedno s dijelom istočnog Hampshira, odvojen je od biskupije Winchester [[1927.]] godine da bi postao ''biskupija Guildford'', čija je katedrala posvećena [[1961.]] godine.<ref name="A53">{{Citiranje weba |url=https://www.guildford-cathedral.org/visit/explore|title=Katedrala Guildford|work=guildford-cathedral.org/|accessdate=2. veljače 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Katedrala Guildford}}</ref> | ||
Nakon tog su ''Southwark'', [[Lambeth, LOndon|Lambeth]] i [[Wandsworth, London|Wandsworth]] [[1889.]] uključeni u novu [[Metropolitansko područje|metropolitansku]] grofoviju London, a [[1965.]] i [[Croydon, London|Croydon]], ''Kingston na Temzi'', [[Merton, London|Merton]], ''Richmond na Temzi'' i [[Sutton, London|Sutton]], postali su dio novonastale grofovije [[Veliki London]]. Nakon rata rast tih naselja je usporen, jer je značajan dio Surreya proglašen zelenim pojasom Londona i [[Park prirode|parkom prirode]]. | Nakon tog su ''Southwark'', [[Lambeth, LOndon|Lambeth]] i [[Wandsworth, London|Wandsworth]] [[1889.]] uključeni u novu [[Metropolitansko područje|metropolitansku]] grofoviju London, a [[1965.]] i [[Croydon, London|Croydon]], ''Kingston na Temzi'', [[Merton, London|Merton]], ''Richmond na Temzi'' i [[Sutton, London|Sutton]], postali su dio novonastale grofovije [[Veliki London]]. Nakon rata rast tih naselja je usporen, jer je značajan dio Surreya proglašen zelenim pojasom Londona i [[Park prirode|parkom prirode]]. | ||
Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:00
| Surrey ceremonijalna grofovija | |
|---|---|
Položaj Surreya u Engleskoj | |
| Država | |
| Sastavna država | |
| Nemetropolitanska grofovija | Surrey |
| Administrativni centar | Kingston upon Thames |
| Četvrti | Okruzi |
| Staroengleski: Sūþrīge | Antički period, prije 1066. |
| Vlast | |
| • Vrsta | Vijeće grofovije Surrey (Surrey County Council) Konzervativna stranka |
| • Lord-namjesnik | Michael More-Molyneux |
| Površina | |
| • Ukupna | 1663 km2 |
| Visina | 35 m |
| Koordinate | 51°15′N 0°25′W / 51.25°N 0.417°W |
| Stanovništvo (polovicom 2019.) | |
| • Entitet | (716 stanovnika/km²) |
| • Metropolitansko područje | 1 189 934 |
| Vremenska zona | GMT (UTC+0) |
| • Ljeto (DST) | BST (UTC+1) |
| OS grid reference | GB-SRY |
| NUTS 3 | UKJ23 |
| Stranica | www |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
(1) Spelthorne, (2) Runnymede, (3) Surrey Heath, (4) Woking, (5) Elmbridge (6) Guildford, (7) Waverley, (8) Mole Valley, (9) Epsom and Ewell, (10) Reigate and Banstead, (11) Tandridge | |
Surrey (/ ˈsʌri /) je nemetropolitanska ceremonijalna i matična grofovija smještena u regiji Jugoistočna Engleska, a graniči s Kentom na istoku, Istočnim Sussexom na jugoistoku, Zapadnim Sussexom na jugu, Hampshireom[1] na zapadu, Berkshirom[2] na sjeverozapadu i Širim Londonom na sjeveroistoku. S oko 1,2 milijuna ljudi Surrey je 12. engleska grofovija po broju stanovnika, treća među matičnim grofovijama[3] po broju stanovnika nakon Kenta i Essexa, te treća po broju stanovnika na jugoistoku, nakon Hampshira i Kenta.
Surrey je relativno bogata grofovija i ima najveći udio šuma u grofovijama Engleske. Pored toga ima četiri terena za konjske utrke te 142 golf terena[4], uključujući međunarodno mjesto natjecanja u Wentworthu[5].
Guildford[6] se u narodu smatra glavnim gradom grofovije, iako je vijeće grofovije Surrey eksteritorijalno i smješteno je u Kingstonu na Temzi[7]. Surrey je podijeljen u jedanaest okruga.
Etimologija toponima
Staroengleska riječ suþrige (722.), ili Suthrige- doslovno „Južna oblast“, od suðer koje dolazi od suð (jug) + -ge „oblast“. Beda Časni, kao i drugi povjesničari i kroničari toga vremena koristili su ga kao ime naroda, što se odnosilo na "ljude iz Surreya". Surrey je vjerojatno bio dio većeg srednjosaksonskog kraljevstva, uključujući i područja sjeverno od Temze.
Povijest
Antički period
Arheološki nalazi svjedoče o prisutnosti ljudi u Surreyu još od do paleolitskih vremena.
Svjedočanstva o području koje danas pokriva grofovija Surrey sežu u doba antike. Zemlja je bila pod dominacijom Segontianaca[8], plemena iz željeznog doba, prije nego što su bili podčinjeni belgskom plemenu Atrebates[9]. 42. godine Atrebatese je porazilo moćno pleme Catuvellauni[10], čiji su se sastanci održavali i odluke donosile u današnjem gradu Colchesteru[11] u današnjem Essexu.

Već sljedeće godine dolazi rimska vojska pod zapovjedništvom cara Klaudija, koja je uz izuzetnu pomoć savezničkih plemena Atrebatesa i Batavaca - napala otok Britaniju. U današnjem Surreyu, rimska civilizacija je ostavila mnoge arheološke tragove od kojih se izdvaja cesta Stane Street[12] ili Stone Street, koja je u svojoj dužini od 91 km prolazila kroz grofoviju povezujući Chichester i Londinium[13], glavni grad rimske provincije Britanije, te rimski hram Farley Green[14] u istoimenom zaseoku.
Nakon povlačenja rimskih snaga 410. godine[15], Surrey je nominalno bio dio provincije Britannia Prima[16], premda su u stvarnosti nasljednici Atrebatesa i njihovi saveznici, uz pomoć suparničkih rimskih dužnosnika, povratili kontrolu nad cijelim teritorijem. U velikoj političkoj zbrci nastavljaju se građanski ratovi između gradova. Međutim, saksonski saveznici, u početku odgovorni za kontrolu obala u 3. stoljeću, prije nego što su bili umiješani u građanske ratove raznih velikaških obitelji koje su upravljale cijelim teritorijem, na kraju uspostavljaju političku ravnotežu pozivajući pojačanje svojih rođaka s kontinenta.
Srednji vijek
Na početku anglosaksonske ere, u posljednjim desetljećima 5. stoljeća, sadašnji Surrey bilo je malo naseljeno područje i gotovo u cijelosti pošumljeno. Nakon 480. godine, vrlo skromne vodeće skupine koje su srednjovjekovni historiografi nepravilno nazivali saskim plemenima, osnovale su malo kraljevstvo na sjeveru i istoku sadašnje grofovije. Daju mu ime na latinskom jeziku Sudhrige ili Suthrige, što je moglo značiti "kraljevstvo" ili "vladavina juga", pa se taj pojam razvija u Suðrigean, a zatim u Surrey. Naziv Suðrigean, staroengleska je riječ od koje je nastao naziv Surrey i pojavljuje se u anglosaksonskoj kronici tek 836. godine.
Južni Sasi podčinili su se vladavini moćnijeg kraljevstva Mercije 661. godine. Cijela uprava regije formalno je prešla na kršćanstvo 675. krštenjem potkralja Frithuwolda od Chertseya[17] kao i njegovog sina i nasljednika.
Odrekavši se kontrole Mercianskog kraljevstva 685. godine, malo kraljevstvo Južnih Sasa se podčinilo kraljevstvu Wessex[18].
Ako je ikad postojalo, srednjosaksonsko kraljevstvo Južnih Sasa nestalo je do 7. stoljeća, a Surrey je postao pogranično područje osporavano između kraljevstava Kent[19], Essex[20], Sussex[21], Wessex[22] i Mercije, sve dok ga Wessex nije trajno apsorbirao 825. godine. Tijekom 7. stoljeća Surrey postaje kršćanska teritorija i u početku je bio dijelom istočnosaksonske biskupije u Londonu, što ukazuje da je u to vrijeme Surrey bio pod istočnosaksonskom vlašću, ali je kasnije prebačen u zapadnosaksonsku biskupiju Winchester. Njegova najvažnija vjerska institucija tijekom anglosaksonskog razdoblja i dalje je bila opatija Chertsey[23] koja je osnovana 666. godine.
U ovom trenutku Surrey je očito bio pod dominacijom kraljevine Kent, jer je opatija osnovana pod pokroviteljstvom kralja Ecgberhta od Kenta[24]. Međutim, nekoliko godina kasnije barem je dio Surreya bio podčinjen kraljevini Merciji, jer je 673. – 675. Frithuwald[25], lokalni potkralj, vladajući pod suverenitetom kralja Wulfherea od Mercie[26], opatiji Chertsey dodijelio dodatna zemljišta. Desetljeće kasnije Surrey je prešao u ruke kralja Cædwalla od Wessexa[27], koji je također osvojio Kent i Sussex, te osnovao samostan u Farnhamu[28] 686. godine.
Dansko osvajanje

Surrey je ostao zaštićen od napada više stoljeća zbog svog položaja i sve veće moći zapadnosaksonskog, kasnije engleskog kraljevstva. Kingston na Temzi je bilo mjesto gdje su okrunjeni Ethelstan Sjajni 924., te Ethelred II. Nespremni 978., a prema kasnije stvorenoj tradiciji tu su okrunjeni i ostali engleski kraljevi iz 10. stoljeća.
Danski napadi tijekom katastrofalne vladavine Ethelreda Nespremnog doveli su do toga da je vojska Thorkella Visokog[29] u razdoblju 1009. – 1011. razorila Surrey, te opustošila cijelu jugoistočnu Englesku. Vrhunac ovog vala napada dogodio se 1016. godine tijekom dugotrajnih borbi između snaga kralja Edmunda Hrabrog i danskog kralja Knuta Velikog, kada je došlo do engleske pobjede nad Dancima negdje na sjeveroistoku Surreyja, ali sve se završilo Knutovom konačnom pobjedom i osvajanjem Engleske. Knutovu smrt 1035. godine slijedilo je razdoblje političke neizvjesnosti, jer je nasljedstvo bilo sporno između njegovih sinova.
Alfred Aetheling (1005. – 1036.), sin kralja Ethelreda, vratio se iz Normandije, kamo je kao dijete odveden na sigurno u vrijeme Knutova osvajanja Engleske. Neizvjesno je koje su mu namjere bile, ali nakon iskrcavanja s malom pratnjom u Sussexu, dočekao ga je Godwin, grof od Wessexa[30] koji ga je na očigledno prijateljski način, otpratio do Guildforda[31]. Međutim, na spavanju su njegovu pratnju Godwinovi sljedbenici ubili, dok su princa Alfreda oslijepili i utamničili, nakon čega je ubrzo umro. To je neosporno moralo doprinijeti animozitetu između Godwina i Alfredova brata Eduarda III. Ispovjednika, koji je na prijestolje došao 1042. godine, mada ostaje nejasno Eduardovo vjenčanje s Godwinovom kćeri Edith od Wessexa[32] 1045. godine.
Neosporno su posljedice ovog antagonizma pomogle Normanskom osvajanju Engleske 1066. godine.
Knjiga Sudnjeg dana bilježi da su najveći zemljoposjednici u Surreyu na kraju Eduardove vladavine bili opatija Chertsey, Harold Godwinson[33], grof od Wessexa a kasnije kralj, pa tek onda i sam kralj Eduard.
Normansko osvajanje

Nakon bitke kod Hastingsa, normanska vojska je napredovala kroz Kent prema Surreyu, te je porazila englesku vojsku koja ih je napala u Southwarku[34], nakon čega su spalili to naselje. Umjesto da pokušaju napasti London preko rijeke, Normani su nastavili prema zapadu kroz Surrey, prešli Temzu kod Wallingforda[35] u Berkshiru i spustili se na London sa sjeverozapada, što je Vilimu Osvajaču, zajedno s njegovim brojnim feudalnim saveznicima iz zapadne Francuske, omogućilo da osvoji englesko kraljevstvo.
Nakon smrti Vilima Osvajača 1087. godine., kralj Vilim II. Riđi dodjeljuje Williamu de Warenneu[36] titulu "grofa od Surreya" vjerojatno 1088. godine kao nagradu za odanost tijekom četverogodišnje opsade Saint-Suzannea[37].

Grofovija je također poznata po potpisivanju Magna charte u Runnymedeu[38] u sjevernom Surreyu, 1215. godine. Već sljedeće godine, na putu za London, dvorac Guildford[39] je zauzela vojska princa, te budućeg kralja Francuske Luja VIII., najstarijeg sina francuskog kralja Filipa II.. Podatci o grofoviji tijekom kasnijih stoljeća srednjeg vijeka prilično su oskudni; samostani Surreya - osobito oni u Chertseyu[40], Waverleyu[41], Newarku[42] i Mertonu[43] - u kojima se mogla prikupiti većina pisanih izvora, razrušeni su tijekom raspada samostana 1538. godine, a religijski potresi uzrokovani reformacijom koja je uslijedila, uništili su njihove arhive.
Period Tudora

U vrijeme vladavine ranih tudorskih kraljeva izgrađene su veličanstvene kraljevske palače na sjeveroistoku Surreyja, što je bilo prikladno radi blizine Londona. Kralj Henrik VII. je u Richmondu obnovio postojeću kraljevsku rezidenciju Richmond[44] a također je u njegovoj blizini osnovao i franjevački samostan 1499. godine.
Godine 1538. slijedila je još spektakularnija palača Nonsuch[45] koja je kasnije sagrađena za Henrika VIII. blizu Ewella[46] u Surreyu. Palača u Guildfordu izišla je iz upotrebe dosta ranije, ali izvan grada je ostao kraljevski lovački dom kod Nonsuch Parka[47].
Nakon izgradnje Londonskog mosta[48] Southwark se našao povezanim s Londonom, pa je izrastao je u važan religijski centar, dok je Kingston na Temzi izrastao u značajno srednjovjekovno trgovište. U tome periodu ovčarstvo je bilo važna djelatnost, a od 16. stoljeća trgovina tkaninama cvala je u gradovima Guildford, Godalming i Farnham. U to vrijeme je i povrtlarstvo postalo značajna grana privrede, naročito u sjevernom i zapadnom dijelu grofovije.
Građanski ratovi
Tijekom građanskog rata 1642. – 1646. Surrey je gotovo u potpunosti izbjegao izravni utjecaj borbi. Slično se desilo i tijekom kratkog Drugog građanskog rata 1648., kada je Henry Rich, 1. grof od Hollanda[49] u srpnju ušao u Surrey, nadajući se da će rasplamsati rojalističku pobunu. Podigao je svoju zastavu u Kingstonu i nastavio prema jugu, ali nije naišao na veliku podršku. Nakon zbunjenih manevara između Reigatea[50] i Dorkinga[51], dok su se parlamentarne trupe približavale, njegova trupe od 500-njak ljudi su pobjegle prema sjeveru.
Međutim, Surrey je imao značajnu ulogu u povijesti radikalnih političkih pokreta iniciranih građanskim ratom. U listopadu 1647. izabrani predstavnici vojnih pukovnija zajedno s civilnim radikalima iz Londona izradili su u Guildfordu prvi manifest pokreta Levellers[52] koji je postao poznat pod nazivom Sporazum naroda (An Agreement of the People).
Moderno doba
Rijetko naseljena šumovita brda Surreya, sve do 19. stoljeća koristila su se isključivo kao lovišta, ali i kao izvor drvene mase za proizvodnju drvenog ugljena koji se koristio u građevinarstvu, brodogradnji, kod lijevanja željeza i za proizvodnju baruta.
Kako je transport tih proizvoda zavisio o rijekama, veliko poboljšanje je donijela izgradnja željezničke pruge[53] Wandsworth – Mitcham - Coydon 1800., po kojoj su vagone vukli konji, a britanski parlament ju je 1801. proglasio prvom javnom prugom. Tijekom 19. stoljeća Surrey je imao najgušću mrežu prigradskih željeznica na svijetu, s čak sedam željezničkih kolodvora u Londonu. Nakon toga su u Surreyu, čiji su se gradovi poput Southwarka svojim ubrzanim razvojem počeli pretvarati u predgrađa Londona, duž pruge počela nicati nova prigradska naselja sve do Drugog svjetskog rata.
Istočni dio Surreyja premješten je iz biskupije Winchester u biskupiju Rochester 1877. godine. Međutim, ovo područje je odvojeno 1905. godine da bi se formirala nova biskupija Southwark. Ostatak grofovije, zajedno s dijelom istočnog Hampshira, odvojen je od biskupije Winchester 1927. godine da bi postao biskupija Guildford, čija je katedrala posvećena 1961. godine.[54]
Nakon tog su Southwark, Lambeth i Wandsworth 1889. uključeni u novu metropolitansku grofoviju London, a 1965. i Croydon, Kingston na Temzi, Merton, Richmond na Temzi i Sutton, postali su dio novonastale grofovije Veliki London. Nakon rata rast tih naselja je usporen, jer je značajan dio Surreya proglašen zelenim pojasom Londona i parkom prirode.
Galerija
Izvori
- ↑ "Hampshire, grofovija" (engl.). hampshire-history.com/. https://www.hampshire-history.com// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Berkshire" (engl.). berkshirehistory.com/. http://www.berkshirehistory.com// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Matične grofovije" (engl.). yougov.co.uk/. https://yougov.co.uk/topics/arts/articles-reports/2019/10/23/which-counties-make-home-counties/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Golf tereni u Surreyu" (engl.). top100golfcourses.com/. https://www.top100golfcourses.com/golf-courses/britain-ireland/england/surrey/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Wentworth golf klub" (engl.). wentworthclub.com/. https://www.wentworthclub.com// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Guildford" (engl.). guildford.org.uk/. http://www.guildford.org.uk/history-of-guildford// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Kingston na Temzi" (engl.). inkingston.co.uk/. https://www.inkingston.co.uk/history-heritage/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Segontiaci" (engl.). referenceworks.brillonline.com/. https://referenceworks.brillonline.com/entries/brill-s-new-pauly/segontiaci-e1106820/ Pristupljeno 3. veljače 2021.
- ↑ "Atrebates" (engl.). britainexpress.com/. https://www.britainexpress.com/History/prehistory/atrebates.htm/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Catuvellauni" (engl.). historyfiles.co.uk/. https://www.historyfiles.co.uk/KingListsBritain/BritainCatuvellauni.htm/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Colchester" (engl.). localhistories.org. http://www.localhistories.org/colchester.html/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Stane Street" (engl.). eehe.org.uk. https://eehe.org.uk/?p=28914/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Londinium" (engl.). thehistoryoflondon.co.uk/. https://www.thehistoryoflondon.co.uk/londinium-the-capital-of-britannia// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Hram Farley Heath" (engl.). alburyhistory.org.uk/. http://alburyhistory.org.uk/attachments/File/surreyarch093_001-147_poulton.pdf/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Kronologija rimske Britanije" (engl.). historic-uk.com/. https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofBritain/Timeline-of-Roman-Britain// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Britannia Prima" (engl.). kingarthursomerset.wordpress.com /. https://kingarthursomerset.wordpress.com/tag/britannia-prima// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Frithuwold od Chertseya" (engl.). thamehistory.net/. http://www.thamehistory.net/anglosaxon/Minster.htm/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Kraljevstvo Wessex" (engl.). highpointholidays.co.uk/. https://www.highpointholidays.co.uk/dorset-wiltshire/wessex.asp/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Kraljevina Kent" (engl.). infoplease.com. https://www.infoplease.com/encyclopedia/history/modern-europe/uk-ireland/kent-kingdom-of/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Kraljevina Essex" (engl.). historyfiles.co.uk. https://www.historyfiles.co.uk/KingListsBritain/EnglandEssex.htm/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Kraljevina Sussex" (engl.). barton-manor.co.uk. https://www.barton-manor.co.uk/history-and-area/history/kingdom-of-sussex/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Kraljevina Wessex" (engl.). highpointholidays.co.uk. https://www.highpointholidays.co.uk/dorset-wiltshire/wessex.asp/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Opatija Chertsey" (engl.). historicengland.org.uk/. https://historicengland.org.uk/listing/the-list/list-entry/1008524 Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Ecgberht od Kenta" (engl.). gw.geneanet.org/. https://gw.geneanet.org/comrade28?lang=en&n=kent&oc=0&p=king+egbert+i+of Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Potkralj Frithuwold" (engl.). thamehistory.net/. http://www.thamehistory.net/anglosaxon/Minster.htm/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Wulfherea od Mercie" (engl.). historic-uk.com/. https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofEngland/Kings-Queens-of-Mercia// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Caedwalla, kralj Wessexa" (engl.). britannica.com/. https://www.britannica.com/biography/Caedwalla/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Farnham, Surrey" (engl.). exploringsurreyspast.org.uk/. https://www.exploringsurreyspast.org.uk/themes/places/surrey/waverley/farnham/farnham_the_earlier_historic_period/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Thorkell Visoki" (engl.). thevikingagearchive.com/. https://www.thevikingagearchive.com/thorkell-tall/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Godwin, grof od Wessexa" (engl.). englishmonarchs.co.uk/. http://www.englishmonarchs.co.uk/saxon_30.html/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Guildford, Surrey" (engl.). localhistories.org/. http://www.localhistories.org/guildford.html/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Edith od Wessexa" (engl.). thefreelancehistorywriter.com/. https://thefreelancehistorywriter.com/2012/06/05/edith-of-wessex-queen-of-england// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Harold Godwinson" (engl.). english-heritage.org.uk. https://www.english-heritage.org.uk/learn/teaching-resources/story-of-1066/collectible-1// Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Southwark/" (engl.). british-history.ac.uk. https://www.british-history.ac.uk/vch/surrey/vol4/pp125-135/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Wallingford" (engl.). berkshirehistory.com. http://www.berkshirehistory.com/villages/wallingford.html Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "William de Warenne, I. grof od Surreya" (engl.). historytheinterestingbits.com/. https://historytheinterestingbits.com/2016/10/09/william-de-warenne-the-conquerors-man/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Sainte-Suzanne" (engl.). europeanwalledtowns.org/. https://www.europeanwalledtowns.org/sainte-suzanne Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Runnymede" (engl.). bbc.com/. https://www.bbc.com/news/uk-england-surrey-32828251/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Dvorac Guildford" (engl.). guildford.gov.uk/. https://www.guildford.gov.uk/article/17211/History-of-Guildford-Castle/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Opatija Chertsey" (engl.). chertseymuseum.org/. https://chertseymuseum.org/Chertsey_Abbey/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Opatija Waverley" (engl.). english-heritage.org.uk/. https://www.english-heritage.org.uk/visit/places/waverley-abbey/history/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Samostan Newark" (engl.). historicengland.org.uk/. https://historicengland.org.uk/listing/the-list/list-entry/1008303/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Samostan Merton" (engl.). mertonpriory.org/. https://www.mertonpriory.org/history/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Dvorac Richmond" (engl.). english-heritage.org.uk/. https://www.english-heritage.org.uk/visit/places/richmond-castle/history-and-stories/history/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Dvorac Nonsuch" (engl.). heritagedaily.com/. https://www.heritagedaily.com/2020/05/king-henry-viiis-nonsuch-palace/129243 Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Ewell" (engl.). british-history.ac.uk/. https://www.british-history.ac.uk/vch/surrey/vol3/pp278-284 Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Nonsuch Park" (engl.). eehe.org.uk/. https://eehe.org.uk/?p=25296 Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Stari londonski most" (engl.). thetudortravelguide.com/. https://thetudortravelguide.com/2019/03/02/old-london-bridge/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Henry Rich, 1. grof od Hollanda" (engl.). geni.com/. https://www.geni.com/people/Henry-Rich-1st-Earl-of-Holland/5355812839660088697 Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Reigate" (engl.). exploringsurreyspast.org.uk/. https://www.exploringsurreyspast.org.uk/themes/places/surrey/reigate_and_banstead/reigate/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Dorking" (engl.). visitdorking.com/. https://www.visitdorking.com/about/history-heritage/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Levellers, politički pokret" (engl.). bbc.co.uk/. http://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/overview_civil_war_revolution_01.shtml Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Željeznička pruga 1800." (engl.). mertonhistoricalsociety.org.uk/. http://mertonhistoricalsociety.org.uk/topics/the-surrey-iron-railway/ Pristupljeno 2. veljače 2021.
- ↑ "Katedrala Guildford" (engl.). guildford-cathedral.org/. https://www.guildford-cathedral.org/visit/explore Pristupljeno 2. veljače 2021.