Religija u Hrvatskoj: razlika između inačica

Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:20

Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.

Demografija

Prema popisu stanovništva 2011.; 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su pravoslavci, 1,47 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"^[1]

Međudjelovanje religijskog i sekularnog života

U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.

Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.

Denominacije

Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.^[2]

Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:^[2] ^[3]

Srpska pravoslavna crkva (SPC)
Islamska zajednica u Hrvatskoj
Evangelička crkva
Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
Pentekostalci
Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava
Adventistička Crkva
Baptistička zajednica Hrvatske
Božja Crkva
Kristova Crkva
Adventisti sedmog dana
Bugarska pravoslavna Crkva
Makedonska pravoslavna Crkva
Hrvatska Starokatolička Crkva

Vidi još

Galerija

Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju.
Europa u doba velike podjele 1054. godine.
Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
Religije u Europi 1560.

Izvori

↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

↑ ^2,0 ^2,1 {{

if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

↑ {{

if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Vanjske poveznice

Registar Vjerskih Zajednica, Ministry of Public Administration, Government of the Republic of Croatia (hrv.)

[1] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[2] :

[3] :

[4] :

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 == Demografija ==
 [[File:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|260px| Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)]]
-Prema [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] 2011.; 86,28&nbsp;% stanovništva su katolici, 4,44&nbsp;% su [[Srpska pravoslavna Crkva|pravoslavci]], 1,47&nbsp;% su [[musliman]]i, 0,34&nbsp;% su [[protestanti]]. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81&nbsp;%  stanovništva, 0,76&nbsp;% su agnostici i skeptici, a 2,17&nbsp;% se nije izjasnilo. Hrvatska i  [[Poljska]] su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67&nbsp;% ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70&nbsp;% je odgovorilo ''da'' na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"<ref>{{cite web | url = http://www.gallup.com/poll/128210/gallup-global-reports.aspx | title = Gallup Global Reports | publisher = Gallup | accessdate = 2013-10-07}}</ref>
+Prema [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] 2011.; 86,28&nbsp;% stanovništva su katolici, 4,44&nbsp;% su [[Srpska pravoslavna Crkva|pravoslavci]], 1,47&nbsp;% su [[musliman]]i, 0,34&nbsp;% su [[protestanti]]. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81&nbsp;%  stanovništva, 0,76&nbsp;% su agnostici i skeptici, a 2,17&nbsp;% se nije izjasnilo. Hrvatska i  [[Poljska]] su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67&nbsp;% ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70&nbsp;% je odgovorilo ''da'' na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"<ref>{{Citiranje web | url = http://www.gallup.com/poll/128210/gallup-global-reports.aspx | title = Gallup Global Reports | publisher = Gallup | accessdate = 2013-10-07}}</ref>
 == Međudjelovanje religijskog i sekularnog života ==
@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 == Denominacije ==
-[[Katolička crkva u Hrvatskoj]] dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene [[konkordat]]om između Hrvatske Vlade i [[Sveta stolica|Vatikana]]. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.<ref name="countryreports_croatia">{{cite web | publisher = CountryReports | year = 2009 | title = "Croatia Religion" - Electronic version | accessdate = September 26, 2009 | url = http://www.countryreports.org/?countryid=62}}</ref>
+[[Katolička crkva u Hrvatskoj]] dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene [[konkordat]]om između Hrvatske Vlade i [[Sveta stolica|Vatikana]]. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.<ref name="countryreports_croatia">{{Citiranje web | publisher = CountryReports | year = 2009 | title = "Croatia Religion" - Electronic version | accessdate = September 26, 2009 | url = http://www.countryreports.org/?countryid=62}}</ref>
 Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:<ref name="countryreports_croatia"/>
-<ref>{{cite web | url = http://narodne-novine.nn.hr/sluzbeni/pregledRezultati.aspx?Broj=196&Godina=2003 | language = Croatian | publisher = [[Narodne novine]] | work = Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske | title = Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities | date = December 15, 2003 | accessdate = February 16, 2010}}</ref>
+<ref>{{Citiranje web | url = http://narodne-novine.nn.hr/sluzbeni/pregledRezultati.aspx?Broj=196&Godina=2003 | language = Croatian | publisher = [[Narodne novine]] | work = Narodne novine - Službeni list Republike Hrvatske | title = Articles in NN196/03, including five contracts with ten religious communities | date = December 15, 2003 | accessdate = February 16, 2010}}</ref>
 * [[Srpska pravoslavna crkva]] (SPC)
 * [[Islamska zajednica u Hrvatskoj]]